Nijedan fizičar nije toliko sveprisutan, toliko prepoznatljiv, toliko pop-culture kao Albert Einstein. Ipak, naši mediji se nisu potrudili da naprave neki prigodan tekst o tome kako ove godine obilježavamo 100 godina od publikovanja njegove Opšte teorije relatiteta, objavljene 2. decembra 1916. Mediji imaju još oko dva mjesece da reaguju.
Svi znaju da je Einstein primio Nobelovu nagradu za fiziku, ali malo ko će tačno navesti za šta. Dakle, 1921. Einstein je dobio Nobelovu nagradu, ali ne za Specijalnu teoriju relativiteta, niti za Opštu teoriju relativiteta – nagradu je dobio za doprinos otkrivanja zakonitosti fotoelektričnog efekta – pojave da, kada se neki metal obasja dijelom elektromagnetnog spektra veoma kratke talasne dužine (tj. visoke frekvencije), poput UV zraka, dolazi do izbijanja elektrona iz tog metala, što se manifestuje kao iskra.
Tu pojavu je primijetio Heinrich Herz još 1887. Einstein je pokazao kako je su nositelji svjetlosti mali paketići, „kvanti“ fotona, čime je krunisana teorija o valno-korpuskularnoj prirodi svjetlosti – da svjetlost nije ni čestica ni val, već i jedno i drugo. Novac od Nobelove nagrade, Einstein je prebacio na račun svoje prve supruge, Mileve Marić, za uzdržavanje njihove djece, pogotovo teško bolesnog sina.
Einsteinova Specijalna teorija relativiteta implicira kako vrijeme i prostor nisu apsolutne, fiksirane veličine nego su relativni i da na njih ima utjecaj kretanje posmatrača. Vrijeme koje pokazuje sat koji se kreće (hipotetički) brzinom svjetlosti u vakuumu sporije teče od sata koji se ne miče, na Zemlji, što je i eksperimentalno pokazano. Zapravo, naučnici su se nakon Drugog svjetskog rata praktično takmičili da ovo eksperimentalno dokažu. Također, Einsteinovo je „maslo“ procjena da brzina svjetlosti iznosi oko 300 000 000 m/s te naravno, čuveno matematičko demonstriranje ekvivalencije mase i energije.
Ipak, ljudi su zapamtili Einsteina po njegovim revolucionarnim idejama relativiteta, čime je preokrenuta paradigma određenosti koja je do tada suvereno vladala svijetom nauke, još od vremena kada je Newton uspostavio mehaničke zakonitosti svijeta. Einsteinove ideje su teške za shvatiti – dilatacija vremena, četiri dimenzije, gravitacija..
Ipak, Einstein je znao skovati prigodne aforizme kako bi objasnio svoj način razmišljanja. I u usmenoj i u pismenoj komunikaciji bi dao neki primjer kojim bi pokupio simpatije sugovornika. Mnogi od Einsteinovih citata koje možete naći na Internetu nisu njegovi.
Pa, ipak, riječi: „Kad čovjek sjedi jedan sat s lijepom djevojkom, to vam se čini kao minuta. Ali neka sjedi jednu minutu na vrućoj peći – to je duže od jednog sata. To je relativnost!“ To su zaista njegove riječi.
Osim niza apokrifnih citata, pogrešno je i mišljenje kako je Einstein bio direktno uključen u Manhattan projekat – Einstein je napisao pismo Rooseveltu – ili još preciznije, Leo Szilárd je napisao pismo, a Einstein bio jedan od potpisnika, u kojem se upozorava da nacistička Njemačka nastoji napraviti atomsko oružje velike razorne moći. To pismo je iniciralo Manhattan projekat.
Osim što im je pismo predsjedniku Rooseveltu bio zajednički posao, Szilárd i Einstein su još nešto radili zajedno – unaprijedili su frižidere. Stvorili su frižider kakav manje-više postoji i danas – bez dijelova koji se pomjeraju, i patentirali ovaj izum.
Također, nije istina da je Einstein kao dijete bio loš matematičar – imao je problema sa razvojem verbalnih vještina, ali ne i sa matematikom. Integrale je razumio prije nego što je napunio 15 godina. Ipak, obično se kaže da je bio loš učenik – vrlo vjerovatno se radi o zabuni zbog toga što je pohađao škole u Švicarskoj i dobivao ocjene 5 i 6 – koje u njemačkom obrazovnom sistemu važe kao loše osjene (najviša je 1).
Dakle – Einstein bi bio loš učenik – da je pohađao škole u Njemačkoj. U Njemačkoj je pohađao samo prva tri razreda onog što danas smatramo ekvivalentom nižih razreda osnovne škole (od 5. do 8. godine). Nakon putešestvija po Italiji, Einstein je 1895. (sa 16 godina) upisao gimnaziju u Cirihu i maturirao sa lijepim ocjenama.
Quantum of science
