Nizar Qabbani
Poema o Jeruzalemu
Plakao sam sve dok mi suze nisu presušile
Molio sam sve dok se svijeće nisu ugasile
Klanjao sam sve dok podovi nisu počeli pucati
Pitao sam za Muhammeda
Pitao sam za Isu
O Jeruzaleme, mirisu poslanika
O Jeruzaleme
Najkraća stazo između zemlje i neba
O Jeruzaleme,
Ti svjetioniku Zakona
Ti prelijepo dijete sa sprženim prstima
Tužne su tvoje oči, o grade Djevice
O sjenovita oazo, kroz koju su prošli vjerovjesnici
Kamenje tvojih ulica sad je nesretno!
Tužne su sad munare tvojih džamija
O Jeruzaleme, o grade, u crno zavijen ti si
Ko je taj ko će zazvoniti u Crkvi Uskrsnuća
Ko je taj ko će zvoniti u Crkvi Uskrsnuća
U jutra nedjeljna?
Ko će donijeti igračke djeci
U noći Božića?
O Jeruzaleme, o gradu tuge
Velika suzo, koja lutaš po kapcima
Ko će zaustaviti nasilje nad tobom?!
Ko će zaustaviti nasilje nad tobom Jeruzaleme,
Biseru religije?!
Ko će sprati krv sa tvojih zidova?!
Ko će spasit Bibliju?
Ko će spasit Kur’an?
Ko će spasit Bibliju?
Ko će spasti Kur’an?
Ko će spasiti Isu
Od onih koji su ga ubili!?
Ko će spasiti Isu
Od onih koji su ga ubili!?
Ko će spasit čovjeka?
O Jeruzaleme, o moj voljeni grade!
Sutra će limunovo drvo opet probeharati
Sutra će zeleno granje opet biti sretno
I oči će se smijati
Bijeli golubovi će se vratiti na
Tvoje svete krovove
I djeca će se ponovo igrati
Očevi i sinovi će se opet pronaći
U ružičastim brdima tvojim
Moja zemljo
Moja zemljo
Zemljo mira i maslina!
Prevod sa engleskog: Jasminka Pitić, Stolac, 2021.
