Sterilizirajući imunitet znači da osoba koja je vakcinisana više nikoga ne može zaraziti, a funkcionalni imunitet sprečava ili smanjuje rizik od teških simptoma te skraćuje razdoblje bolesti.
Većina nas osjetila je određenu dozu sigurnosti nakon što smo se vakcinisali protiv covida-19, no moguće je da svejedno obolimo od korone… Iako se to ne događa često, procjenjuje se da se 0,01 posto vakcinisanih zarazi virusom korone, stručnjaci i dalje naglašavaju da je važno da se vakcinišemo u što većem broju, nosimo masku i držimo socijalnu distancu.“Što je više vakcinisanih ljudi, to je veći broj i onih koji su se uprkos vakcini zarazili, ali u postotku, ipak, je to još uvijek mali broj”, kaže dr. William Schaffner, infektolog na Sveučilištu Vanderbilt u Nashvilleu.
Ne bi se trebali iznenaditi
U kliničkim ispitivanjima vakcina (Moderna i Pfizer mRNA) bila su nevjerovatnih 95 posto učinkovita u prevenciji bolesti, osobito teških oblika bolesti, a vakcina AstraZeneca, prema najnovijim podacima, 76 posto. Oni su “spektakularno učinkoviti”, ali nisu sto posto učinkoviti. Usporedite to s godišnjom vakcinom protiv gripe čija je učinkovitost oko 50 posto i, kao i sve vakcine, također, ima tzv. proboje infekcije”, ističe dr. Schaffner.
Ispitivanja i stvarnost
“Još je jedna stvar koju valja imati na umu”, kaže dr. sc. S. Wesley Long, medicinski direktor dijagnostičke mikrobiologije u Houston Methodistu, “klinička ispitivanja uključuju općenito zdrave ljude koji nisu nužno reprezentativni za “stvarni” svijet. Primjerice, isključuju ljude koji nemaju normalan imunosni sistem ili koji su na imunosupresivnim lijekovima. Pokušavate, naime, odrediti najbolje uvjete pod kojima će vakcina djelovati, ali kada vakcine dođu do opšte populacije, jednadžba se može promijeniti.” Njemački epidemiološki Institut Robert Koch (RKI) zaključuje da naročito dvije okolnosti mogu dovesti do oboljenja nakon vakcinisanja: ako je pacijent zaražen kratko prije ili u prvim danima nakon vakcinusanja. Tijelu su, naime, potrebne oko dvije sedmice kako bi izgradilo imunološku zaštitu. Potpuna zaštita se postiže tek nakon druge doze vakcine.
Sterilizirajući i funkcionalni imunitet
Prema nekim podacima, razlikuje se sterilizirajući i funkcionalni imunitet. Sterilizirajući imunitet znači da osoba koja je vakcinusana više nikoga ne može zaraziti. Prve analize vakcine Pfizer iz Izraela pokazuju da oni koji su primili dvije doze imaju 92 posto manji rizik da zaraze druge. Tako se barem za ovu vakcinu može reći da razvija prilično visok sterilizirajući imunitet protiv najčešćih varijanti virusa. Još uvijek nema pouzdanih podataka za sve vakcine, ali vjerovatno su i kod drugih slične vrijednosti.
S druge strane, dokazano je da funkcionalni imunitet jamče sve vakcine – sprečavaju ili smanjuju rizik od teških simptoma te skraćuju razdoblje bolesti. Bez obzira na to jeste li vakcinisani protiv covida-19 ili ne, iste stvari koje su vas mogle izložiti riziku bolesti na početku pandemije – preblizu drugim ljudima i nenošenje maski – mogu i sada predstavljati rizik od razvoja covida-19.
Blagi simptomi su vjerovatniji
Mnogi ljudi koji se inficiraju koronom nakon što su vakcinisani imat će samo blage simptome i oporavit će se kod kuće. Američki podaci pokazuju da samo oko 0,004 posto vakcinisanih kad se zaraze koronavirusom zahtijeva hospitalizaciju, a još manji postotak njih je umro. Rizik od težih simptoma ipak je veći ako imate oslabljen imunosni sistem, stariji ste od 65 godina, imate stanja poput visokog krvnog tlaka ili dijabetesa ili imate prekomjernu težinu. Čak trećina vakcinisanih pacijenata s korona infekcijom uopšte nema simptome, navodi Američko liječničko udruženje. “Ključna stvar je da su cjepiva još uvijek vrlo dobra u sprječavanju hospitalizacije i teških bolesti i smrti”, kaže dr. Long.
Možda ste ranjivija skupina
Mnogi imaju oslabljen imunološki sostem zbog ranijeg liječenja nekih bolesti, primjerice raka ili imaju autoimunosne bolesti, ili su stariji, što ih svrstava u ranjiviju skupinu kojoj vakcina protiv covida-19 možda neće pružiti potpunu zaštitu. U jednom istraživanju, objavljenom u časopisu “Clinical Microbiology and Infection”, gotovo svi pacijenti koji su hospitalizirani s “probojem” koronavirusa, odnosno zaraženi su nakon što su vakcinisani, imali su otprije dijagnosticirane bolesti poput hipertenzije ili dijabetesa, a 74 posto onih koji su hospitalizirani ili su umrli bili su stariji od 65 godina.
Ti ljudi su već bili izloženi većem riziku od komplikacija uzrokovanih virusom. Kako se pojavljuju nove varijante koronavirusa, stručnjaci raspravljaju treba li savjetovati dovakcinaciju trećom dozom vakcine svim imunokompromitiranim skupinama i onima starijim od 65 godina, s ciljem pružanja veće zaštite ranjivijim skupinama.
Većinu slučajeva covida-19 uzrokuje delta varijanta, postojeće vakcine smatraju se učinkovitima i protiv te varijante, ali s obzirom na to da se ona širi vrlo lako (brže i intenzivnije od ostalih varijanti), rezultira i većim brojem infekcija među vakcinisanim ljudima. “Delta varijanta je toliko nevjerovatno zarazna da prolazi kroz nevakcinisane ljude i doći će do prelijevanja na ljude koji su vakcinisani”, kaže dr. Schaffner.
Još uvijek se morate testirati
“Ako mislite da ste se ipak zarazili koronom, ili čak ako mislite da postoji velika vjerovatnost da ste bili izloženi koronavirusu, molimo vas da se testirate. Najbolji način na koji možemo spriječiti nastavak širenja ovog virusa je znati trebamo li se izolovati”, kaže porodična liječnica dr. Beth Oller. “Vakcinisane osobe zaražene virusom koji uzrokuje covid-19 još uvijek ga mogu prenijeti na druge, iako virus nosite kraće vrijeme”, kaže dr. Schaffner. Iako se većina vakcinisanih s koronainfekcijom neće toliko razboljeti, ipak biste se trebali javiti svom liječniku. Telefonski poziv uglavnom je dovoljan. Liječnik vam može pomoći u praćenju težine infekcije.
Maske i socijalno distanciranje
Centar za kontrolu bolesti u julu ažurirao je svoje smjernice za nošenje maski te savjetuju da ih nose i potpuno vakcinisani u zatvorenom prostoru i na javnim mjestima gdje je virus još uvijek raširen, na velikim okupljanjima, i oko drugih koji nisu vakcinisani ili čiji status vakcinacije ne znamo. Zato se još uvijek preporučuju dodatne mjere zaštite. Tek kada budu postojali jasni dokazi da vakcinisana osoba ne može zaraziti druge ili kada se postigne dovoljno visok imunitet krda, vakcinisane osobe će se možda osloboditi obaveze nošenja maski ili držanja razmaka. Ali još uvijek nismo dotle stigli. Vakcinacija je naša najbolja obrana od kovida, što je više vakcinisanih manja je vjerovatnost da ćete se zaraziti. Vakcinisanje, nošenje maske i izbjegavanje velikih gužvi zajedno značajno smanjuju rizik, dok vakcina doslovno može biti pitanje života ili smrti.
Koliko dugo vakcina štiti od zaraze
Za sada nema jasnog odgovora koliko nas dugo vakcine štite od korone. Prije nego što su vakcine odobrene istraživači su utvrdili njihovu sigurnost. U trećoj fazi razvoja vakcine istraživali su funkcionalnu efikasnost, a kako bi se utvrdilo koliko dugo traje imunitet, potrebno je neko vrijeme. Razdoblje nakon odobravanja vakcine označava se kao četvrta faza razvoja vakcine. Trenutno smo usred te faze te će pouzdanje informacije o trajanju imuniteta biti dostupne možda tek za nekoliko godina.
Mojportal.hr
