U Stocu održana prva Javna rasprava za projekt izgradnje Jadransko-jonskog koridora
Prva javna rasprava za izgradnju dijela Jadransko-jonskog koridora, dionica Stolac – Interregionalni čvor Počitelj održala se danas 30.11.2023. u Stocu u prostorijama Grada Stoca u 11 h, u sali za sastanke Gradskog vijeća Stolac.
Dnevni red sastojao se iz tri dijela gdje je u prvom održana prezentacija zakonskog osnova u postupku ocjene SUO (Predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma), zatim prezentacija Studije o utjecaju na okoliš (izrađivač SUO) te na kraju pitanja prisutnih.
U kontekstu tehničkih detalja samoga projekta, iz Autocesta Federacije objasnili su kako će duljina ova prve dionice buduće Jadransko-jonske autoceste, a koja ide od Počitelja do Stoca, biti 23,5 km, a počinjat će od definiranog spoja s koridorom Vc. Nakon toga trasa bi treba ići obodom platoa “Dubrava”, iza naseljenih mjesta Gaj i Brijeg, sve do dijela gdje prelazi preko korita rijeke Bregave sa sjeverne strane platoa na južnu u zoni “Habatnice”.
Do prelaska na suprotnu stranu korita rijeke Bregave, na trasi su predviđena ukupno četiri mosta. Pored mostova, na ovom dijelu trase, predviđena su dva podvožnjaka. Trasa će, pojasnili su iz Autocesta, prolaziti pretežno nenaseljenim dijelom odnosno iza postojećih naselja, a na dionici je predviđeno i odmorište Kruševo. Od desetog kilometra trasa se penje prema tunelu (L = 990 m) te nastavlja sve do platoa gdje je predviđeno čvorište za Neum i Stolac. Na ovom dijelu trase predviđeno je pet podvožnjaka te jedan nadvožnjak u sklopu čvorišta Neum – Stolac.
Tehničke karakteristike, kao i geografski smještaj trase, govore kako će on imati spoj s dvije strateški važne prometne veze koje se trenutačno grade u Hercegovini. Navedene činjenice pokazuju kako će ovaj dio BiH postati međunarodno značajno prometno čvorište i mjesto na kojemu će se spajati paneuropski koridori koji idu, ugrubo govoreći, smjerom sjever – jug, odnosno sjeverozapad – jugoistok. Ukupna duljina Jadransko-jonskog koridora je oko 1100 km, dok će dio koji bi trebao prolaziti kroz BiH biti duljine 102,6 km, a planom je predviđeno da isti završava na granici s Crnom Gorom.
Autocesta će prolaziti kroz nekoliko opština i gradova, počevši do Čapljine, preko Stoca, Ljubinja, Ravnog, pa sve do Trebinja, a u više navrata ekonomski su stručnjaci isticali iznimnu važnost ovoga projekta za gospodarsku revitalizaciju ovoga dijela BiH, a napose prostora jugoistoka Hercegovine koji svoje iznimne potencijale može staviti u funkciju upravo prometnim povezivanjem s većim gradskim središtima.
Stolac.co