STOLAC – U Stocu je održana javna rasprava o temi “Mostarska deklaracija i politička stvarnost Stoca”, u organizaciji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 i njene podružnice Forum Neretva. Skup je okupio više istaknutih intelektualaca koji su govorili o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, položaju Stoca te prijedlozima za ustavne i demokratske reforme.
U ulozi domaćina sesije bio je dr. sc. Semir Šarić, član Kruga 99, koji je predstavio učesnike rasprave – predsjednika Kruga 99 Adila Kulenovića, predsjednika podružnice Kruga 99 – Forum Neretva Edina Batlaka, bivšeg diplomatu i publicistu Fuada Đidića te profesora ustavnog prava Šukriju Bakšića.
Šarić je u uvodnom obraćanju istakao da Krug 99 u trenutnim političkim okolnostima nastoji prepoznati ključne probleme s kojima se suočava Bosna i Hercegovina te ponuditi konkretna rješenja i smjernice probosanskim politikama, ali i relevantnim međunarodnim akterima.
Naglasio je kako se država nalazi pod sve izraženijim pritiscima etnonacionalnih politika i globalnih geopolitičkih procesa koji dovode u pitanje njeno ustavno uređenje, pa i samu opstojnost, zbog čega je, kako je rekao, posebno važno razgovarati upravo u Stocu, gradu koji ima veliki značaj za budućnost Bosne i Hercegovine.
Nakon uvodnog obraćanja, riječ je dobio Edin Batlak, koji je predstavio Mostarsku deklaraciju o demokratskom razvoju i evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine, dokument kojim se zagovara izgradnja moderne, demokratske i građanske države zasnovane na jednakosti svih građana.
Centralno izlaganje održao je predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović, poručivši da bez temeljne promjene postojećeg političkog sistema nema trajnog rješenja ni za Stolac ni za Bosnu i Hercegovinu.
Kulenović je naglasio da Mostarska deklaracija nije samo teorijski dokument, već poziv na političku akciju i uspostavljanje moderne, demokratske i evropske Bosne i Hercegovine.
Na početku obraćanja istakao je da predstavnici Kruga 99 nisu došli u Stolac kako bi lokalnom stanovništvu držali lekcije, već da bi, kako je rekao, učili iz njihovih iskustava i pružili podršku u borbi protiv dugogodišnje političke i građanske neravnopravnosti.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina decenijama trpi posljedice etnokonfesionalnog i etnonacionalnog političkog sistema koji proizvodi nestabilnost, blokade institucija i građansku nejednakost.
– Stolac nije izolovan slučaj. On je najogoljeniji izraz postojećeg etnopolitičkog uređenja. Bez korjenite promjene političke paradigme neće biti trajnog i pravednog rješenja za Stolac, ali ni napretka Bosne i Hercegovine – poručio je Kulenović.
Govoreći o posljedicama Dejtonskog sporazuma i političkog sistema uspostavljenog nakon rata, ocijenio je da su tradicionalne vrijednosti bosanskog društva ozbiljno narušene, dok su institucije države dovedene u stanje trajne blokade.
Posebno se osvrnuo na, kako je naveo, pogrešno tumačenje osnovnih demokratskih pojmova poput nacije, konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja, ističući da se evropski politički standardi godinama svjesno iskrivljuju kako bi se očuvala dominacija etničkih političkih elita.
Kulenović je upozorio i na političku apatiju građana, posebno dijaspore, navodeći da se za predstojeće izbore iz inostranstva prijavio vrlo mali broj birača, što je ocijenio posljedicom osjećaja da se političke prilike ne mogu promijeniti.
Kritikovao je i međunarodnu zajednicu, smatrajući da godinama održava postojeći politički sistem kroz politiku očuvanja statusa quo, umjesto da podrži reforme koje bi osigurale funkcionalnu državu i jednakost svih građana.
Govoreći o odnosu politike i religije, naglasio je da sekularizam ne znači negaciju vjere, već zaštitu slobode svakog pojedinca i jasno razdvajanje religijskih identiteta od političkog djelovanja institucija države.
– Potrebno je odbaciti koncept “suživota”, koji podrazumijeva privremenu toleranciju podjela, i graditi zajednički život kao prirodno stanje građanske zajednice – istakao je.
Kulenović je zaključio da Mostarska deklaracija zagovara reformu Ustava i izbornog zakonodavstva kako bi Bosna i Hercegovina postala država jednakih građana, uz puno provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Govoreći o predstojećim izborima, pozvao je građane da podrže političke opcije koje će, kako je rekao, raditi u interesu države, a ne partijskih i etničkih interesa.
– Treba birati one koji su imuni na političku korupciju i kojima je cilj moderna, evropska i građanska Bosna i Hercegovina. Takvo uređenje nije pitanje ideologije, nego izlaska iz začaranog kruga zarobljene države – zaključio je Kulenović.
Nakon Kulenovićevog izlaganja prisutnima su se obratili bivši diplomata i publicista Fuad Đidić te profesor ustavnog prava Šukrija Bakšić, koji su govorili o ustavnim, političkim i međunarodnim aspektima položaja Bosne i Hercegovine. Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je rasprava tokom koje su građani postavljali pitanja i iznosili svoje stavove o temama otvorenim Mostarskom deklaracijom i političkoj stvarnosti Stoca.
