Nedavno su započeti radovi na izgradnji brane “Pošćenje” koja će biti dio hidroelektrane (HE) Dabar, jedne od ukupno tri planirane HE u okviru starog projekta Gornji horizonti koji je nedavno ponovo pokrenut usprkos brojnim upozorenjima mještana i nevladinog sektora o šteti koju će prouzrokovati.
Sumnjive kineske kompanije nastavljaju netransparentno raditi, ugovori nisu dostupni javnosti, a realizacija ovih projekata prijeti devastaciji prirodnih dobara i ekocidu. Vlasti ne mare.
U skladu s ranije započetim procesima u izgradnji objekata koji su dio megaprojekta Gornjih horizonta i početak izgradnje brane “Pošćenje” prate kontroverze vezano za nedostatak ekoloških studija, netransparentne ugovore i ulogu kineskih investitora.
Dokumenti o ugovorima za izgradnju hidroelektrana nedostupni su javnosti, što izaziva sumnje u postojanje skrivenih interesa i korupcije. Vlast skriva detalje ugovora, pa javnost i mještani nemaju sve potrebne informacije o samom projektu. Kao glavni izvođač radova izabrana je ,“China Gezhouba Group Co. LTD”, a tada diskvalificirani konzorcij koji čine kompanije „China National Electric Engineering Co. Ltd“ iz Kine i „RIKO“ iz Slovenije, uputio je žalbu Uredu za razmatranje žalbi BiH u kojoj je navedeno da je unaprijed bilo poznato “koji kandidat/kandidati će proći u sljedeću fazu postupka.”
China Gezhouba Group Co. od ranije je poznata na ovim prostorima. Zajedno sa još dvije kineske kompanije izvodila je radove na mostu Počitelj (dionica autoputa Počitelj – Zvirovići, gdje je, prema pisanju Fokusa na tender dostavljena lažna dokumentacija.
I iz Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT ističu nezadovoljstvo nedostatkom transparentnosti, što otežava praćenje potencijalnih ekoloških i društvenih posljedica projekta. Aktivisti tvrde da vlasti Republike Srpske često odbijaju objaviti ugovore s kineskim kompanijama, što raspiruje sumnje u legalnost i moralnost njihovih postupaka.
Podsjećamo, Vlada Republike Srpske je posljednjeg dana 2021. godine potpisala tajnoviti ugovor o financiranju i izgradnji hidroelektrane Dabar, koja je dio megaprojekta Gornji horizonti.
“Mi i dalje nemamo jasne pokazatelje što se krije u tim ugovorima, što je to sve što je možda založeno i stavljeno na cijenu. Jesu li neki drugi prirodni resursi u pitanju, kada je riječ o financiranju, trebamo li napomenuti, zadnjih par godina kineske firme i kineske banke su te koje financiraju ovaj projekt.
Za izvođača radova na tunelu, tada je na tenderu izabran poznati pobjednik skoro svih građevinskih tendera u RS – “Integral inženjering” iz Laktaša. Tvrtki koja je nakon smrti jednog od najbogatijih biznismena u BiH Slobodana Stankovića pripala njegovoj kćerki.
Stanković se zbog bliskosti s Dodikom i sumnje na korupciju zajedno sa kompanijom Integral inženjering A.D. Laktaši, koja je pobijedila na ovom tenderu 2021, našao na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju Ministarstva finansija SAD-a navedeno je da su Stanković i njegova kompanija povezivane sa korupcijom u građevinskom sektoru.
“Veliki građevinski projekti često su dodjeljivani Stankoviću bez fer i otvorene konkurencije. Većina Stankovićevog bogatstva potiče iz javnih sredstava”, dodano je u saopštenju.
Stanković je i bivši vlasnik ranije sankcionisane Alternativne televizije (ATV) koja je pod osobnom kontrolom “korumpiranog člana tročlanog Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, kojeg su SAD također ranije uvrstile na listu, a čija secesionistička retorika i djelovanje povezani sa RS prijete stabilnosti i podrivaju DPA (Daytonskom mirovnom sporazumu)”.
Netransparentni procesi eksproprijacije
Pojedini mještani su u netransparentnim procesima eksproprijacije dobili nadoknade za zemljišta do brane, ali oni i dalje žive u neizvjesnosti pred mogućim scenarijom koji ne isključuje napuštanje njihovih domova. Mnogi od njih još ne znaju, niti im je itko dao garanciju, hoće li morati napustiti svoje domove.
“Počelo se graditi. Žao mi je bilo odavde seliti. Tu smo 50, 60 ne znam ni koliko više godina. Još ne znamo hoćemo li morati seliti. Ako brana bude blizu korita rijeke možda i nećemo. Još ne znamo ništa”, kaže u izjavi za Spin info mještanka Ranka Čolović, koja živi u blizini brane u Nevesinjskom polju.
“I dalje postoje određene sumnje lokalnog stanovništva koje jednostavno nemaju ni danas dan jasno predočeno šta je to što će biti sutra potopljeno, hoće li njihovo zemljište biti potopljeno, u kojoj mjeri će biti potopljeno i je li od određenih izvršen taj proces eksproprijacije, je li završen otkup i po kojim cijenama. Mnogi građani su smatrali da su, da tako kažem, zakinuti u čitavoj proceduri. Od jednih je zemljište otkupljeno putem eksproprijacije, od drugih nije. Od jednih je kupljeno za mnogo veću cijenu nego od drugih, tako da je čitav taj proces jako sumnjiv i moramo reći netransparentan od strane nadležnih institucija”, navodi Vladimir Topić iz udruženja građana “Centar za životnu sredinu”.
Osim netransparentnih procesa pri eksproprijaciji zemljišta projekt su pratile i brojne druge nepravilnosti. Upitno je mnogo toga, od kvaliteta studije do relevantnosti onih dokumenata na koje se graditelji pozivaju.
“Kao prvo, korišteni su dokumenti koji su stari preko 50 godina određeni elaborati, procjene tog projekta koliko je on validan. Treba li napomenuti da je ovo stari projekt, i čak i u bivšoj Jugoslaviji tokom 50-ih i 60-ih godina planiran da se realizuje. Danas u zadnjih nekoliko godina, taj projekt i dalje je na snazi zbog tih nekih starih elaborata. I drugo, najvažnije, određeni ugovori i partnerski ugovori koji su sklapani za realizaciju ovog projekta su i dalje pod velom tajni.”
Projekt Gornji horizonti mora se zaustaviti – slana voda već zamjenjuje slatkovodne tokove
Osim sumnji u legalnost i transparentnost procesa izgradnja megaprojekta Gornjih horizonata prijeti da opustoši plodni dio Neretve i u potpunosti promijeni ovaj krajolik.
“Cjelokupan koncept se zasniva na prebacivanju voda, sistemom tunela i kanala, iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bilećkog jezera. Drugim riječima, ogromne količine vode biće “ukradene” iz sliva Neretve i prebačene u sliv Trebišnjice radi energetskog iskorištavanja. Ovo će podrazumijevati smanjenje doticaja vode u slivove Bune, Bunice, Krupe i Bregave za najmanje 30% i negativan uticaj na floru i faunu tih riječnih tokova. Posljedično i smanjenje nivoa vode donjeg toka Neretve, što će omogućiti značajniji prodor vode Jadranskog mora dublje u Hercegovinu, prema nekim procjenama čak i do Bunskih kanala.
No, nadležne u Bosni i Hercegovini, ne brinu ove crne prognoze. Naprotiv, ponose se projektima koji prijete devastaciji prirodnih dobara i ekocidu.
“Ono što nas brine, jest da politička vlast u BiH pridaje vrlo malo pažnje cijeloj toj priči, a druga stvar što nas također brine jest da Republika Hrvatska u biti uopšte se ne oglašava po tom pitanju. Mi već znamo, imamo informacije da slana voda već prodire, skoro je došla do Čapljine, da se u pojedinih bunarima pojavila slana voda, da u Metkoviću imaju velike probleme sa bunarima, napajanjem, korištenjem slatke vode”, kaže Đuliman.
Realizacija projekta bi, dodaje, bila katastrofalna. Korist će imati samo pojedinci, a građani i priroda će osjetiti trajne posljedice.
„Ako su bitni infrastrukturni projekti za pojedince koji bi se bogatili i na svoje račune prebacivali milione maraka, a cijelu dolinu Neretve opustošili, onda ova planeta ide u totalno pogrešnom smjeru”, kaže Đuliman.
Projekt će promijeniti ne samo ljudske živote već promijeniti i prirodna staništa brojnih vrsta.
“Isto tako bit će velikog uticaja na Hutovo blato, tamo znamo da imamo veliki broj ptica, čim se smanji dotok vode znači da će porasti biljke koje rastu oko Hutovog blata i smanjit će se nivo vode i samim tim promijenit će se stanište za sve te silne ptice koje tamo dolaze”, potvrđuje za SPIN Info Robert Oroz iz Eko Gotuša Fojnica koji je boravio na licu mjesta te potvrdio da kineski, ali radnici iz Bangladeša uveliko rade.
Upozorava da će zbog preusmjeravanja vode iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice doći do smanjenja vode na izvorima rijeka u Hercegovini.
“Nitko sa sigurnošću ne može tvrditi šta će poslije biti, ali jedno je sigurno da stanje neće biti više isto. Nije etički nije u praksi svakako da se radi prevođenje vode iz jednog sliva u drugi sliv”, zabrinut je Oroz.
Dakle, čitavom jednom području prijeti ekološka katastrofa, a već sada jasno je da uopšte nisu sagledani stvarni uticaji na endemske vrste koje egzistiraju samo na ovim prostorima. Topić upozorava da će projekt uticati i na zaštićene spomenike prirode.
“Kao što je spomenik prirode treće kategorije Velika Pećina na području opštine Bileća koji se nalazi uz Fatičko polje. Odmah, tik pored njega je taj tunel. To je nešto što se nigdje ne spominje u zvaničnim procjenama i studijama uticaja. Treća stvar je da nadležni ne planiraju da sagledaju cjelokupan kumulativni uticaj svih tih projekata kao jednu cjelinu”, jasan je Topić.
Ono što se sa sigurnošću može tvrditi jeste da postoji plan da će brana “Pošćenje” na rijeci Zalomki, smještenoj u Nevesinjskom polju vodu preusmjeravati ka hidroelektrani Dabar, vrijednoj više od 600 miliona KM. I to je samo jedno od mnogobrojnih preusmjeravanja koje će se vršiti sistemom tunela i kanala kako bi se voda iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog akumulirala u Bilećko jezeru gdje će biti korištena za proizvodnju električne energije.
Nedostatak transparentnosti u projektu Gornji horizonti i uloga kineskih kompanija stvaraju ozbiljne implikacije za okoliš i lokalno stanovništvo zbog čega su aktivisti pozvali građane da im se u narednom razdoblju pridruže u aktivnostima, javnim kampanjama, ali i praćenja radova kineskih kompanija u Bosni i Hercegovini radi monitoringa ekoloških standarda i zakona.
