Bosna i Hercegovina ima brojne prirodne i kulturne znamenitosti. Iako su značajne, mnoge od njih su “skrivene” i često zapostavljene. Jedna od njih je sigurno i Neveš voda – grčki bunar koji se nalazi u blizini Stoca.
Bh. fotograf Boris Trogrančić, koji vrlo često bilježi različite prizore, nedavno je Bjelojeviće, koji se nalaze na jugu Hercegovine. Ovo selo poznato je kao mjesto u čijoj se blizini nalaze nekropola stećaka Boljuni te stari grčki bunar, za koji se vjeruje da je napravljen prije 2.000 godina.
“Došavši u selo u vrelo popodne, zatekao sam ljude na radu u polju, koji su mi pokazali put do nekropole stećaka. Lokacija je lijepo uređena i stećci su ograđeni i dobro vidljivi”, navodi bh. fotograf.
Nekropola stećaka Boljuni nalazi se u selu Bjelojevići, 15 kilometara od Stoca, prema Hutovom blatu. Trogrančić je objasnio da su na području Boljuna živjeli pripadnici donjevlaškog plemena Boljuna, naročito na području Bjelojevića.
“Početak nekropole potiče iz druge polovine 14., najveći je dio stećaka iz 15., a mlađi stećci pripadaju 16. stoljeću. Tu se nalazi grob čuvenog vojskovođe Vlatka Vukovića Kosače, gospodara Huma i vojskovođe bosanskog kralja Tvrtka I”, navodi.
Inače, historijsko područje nekropola stećaka Boljuni I i II proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. No, posebna je atrakcija grčki bunar kojeg neki nazivaju i Neveš voda.
“U stolačkom kraju se mogu naći ovakvi bunari na ‘okruglac’ koji su bili u upotrebi do šezdesetih godina prošlog vijeka. Bunar su najviše punile jesenje kiše, kišnica se slijevala između stećaka i kanalima odvodila do bunara. Služio je za napajanje stoke i pranje. Ovdje se čak učilo i plivati”, navodi on.
Dalje je objasnio kako bunar potiče još iz ilirskog doba. Riječ je o sušnom području u kojem su od kada je naseljeno postojale potrebe za vodom, pa je realno očekivati da starost seže u daleku prošlost.
Posebno zanimljiva priča koja se veže za ovaj grčki bunar je i da on nikada nije presušio.
“Za Neveš vodu vezana je jedna zanimljivost. Kažu da ovaj bunar nikad nije presušio, pa je možda nekim kanalom i povezan sa Hutovim blatom”, ističe Trogrančić.
