Kada mi se neki pisac hvali kako perfektno govori šest jezika, obično mu savetujem da se zaposli na nekoj hotelskoj recepciji. Tamo čeznu za takvima! Ja, lično, imam velikih muka i sa maternjim. Jedva nadjem riječi koje su mi potrebne, za sva čuda koja nam se dogadjaju.
Još u gimnaziji, redovno sam išao na popravne ispite iz francuskog, ruskog i gramatike našeg jezika. Nikako da uhvatim jedno slobodno popodne i naučim taj engleski!
Jedna nadobudna dama u nekom otmjenom diplomatskom društvu pokušala je da me uvrijedi: “Kako nam to, vi, otkrivate Ameriku u svojim knjigama, a ne znate engleski?”- pitala me je. “Gospođo”, kazao sam, “Kolumbo je, također, otkrio Ameriku, a nije znao ni riječi engleskog!”
Siroti naši prevodioci! Koliko li je tek njima teško kada pokušaju da prevedu neprevodivo.
Piše mi jedan prevodilac mojih priča iz Amerike:” U vašoj priči, koju upravo prevodim, postoje neki nejasni izrazi, pa vas molim da mi ih objasnite.
Pišete da je to koštalo kao kajgana svetog Petra. Odakle znate da je sv.Petar jeo omlete? Ako je, pak, jeo, koliko je mogla da košta ta kajgana kada je toliko skupa? Od koliko jaja? U kojoj valuti je plaćena? Da li bih taj izraz mogao da prevedem kao: St.Peter’s scrambled eggs?
Kada smo kod jaja, kod vas sam pronašao izraz jaje na oko? Šta je to? Egg on eye? Zašto bi neko stavio jaje na oko? Da se možda, kod vas očna oboljenja liječe jajima? Unaprijed zahvalan itd.”
Jedan drugi me pita u pismu, šta to znači da je mališan bio “pljunuti otac”? Ko mu je i zašto ispljuvao tatu? Da li se kod nas pljuju očevi i kojom prilikom?
Zanima ga, takoder, izraz “buni se k’o Grk u apsu”. Zbog čega je taj Grk zatvoren kod nas, i zašto je protestovao?
I kako je, uopšte, moguće da nekome “padne sjekira u med”? Otkud sjekira u medu? Zar se med ne čuva u teglama ili zatvorenim posudama?
Sa izrazom “spava k’o zaklan”, imao sam najviše neprilika. Kako prevesti na civilizovani jezik, da neko tako dobro i slatko spava, kao da su ga preklali ? Da li smo se kroz istoriju toliko dugo klali, da nam je pokolj vec ušao u metaforične snove?
No, najviše pitanja dobio sam u vezi sa poetskom slikom da je jedan tip “prdnuo u čabar”, to jest, čabrirao, što je potpuno neprevodivo ni na kakav jezik!
Mada je i to teško, čovjek bi, ipak, lakše mogao da objasni kakav je neko, koga zovu “mrtvo puhalo” (mrtav a puše).
Prevodioce zanima još i to zašto su za nas toliko udaljena baš španska sela (To su za mene španska sela), kad ima mnogo udaljenijih, kao što su, na primjer, novozelandska ili peruanska?
Dobro je da se nisu sjetili da me pitaju šta znači rasturi ga k’o Bugarin ćurku, i zbog čega se neko smije k’o lud na brašno? Šta ima smješno u brašnu? Da li kod vas u pekarama rade ludaci?
Ipak lakše mi je da odgovorim na pitanje o riječima i izrazima, nego o stvarima u ovoj zemlji, koje ni ja, zaista, ne umijem da objasnim.
Ukratko, da se poslužim riječima jedne novokomponovane pesme:
,,Ne placi mi na kućnome pragu
Da mi vrata ne povuku vlagu.”
Momo Kapor
