Ljudi koji su živjeli prije sto godina preživjeli su Prvi svjetski rat i špansku groznicu 1918. godine i bili su svjedoci tehnološke revolucije. Električna energija, komercijalno vazduhoplovstvo, radio i mnoge druge inovacije bile su nove. Pa kako su oni zamišljali da će ove stvari transformisati njihov svijet?
Novine iz 1921. godine bile su pune predviđanja. Neka od njih bila su tačna, a neka veoma pogrešna.
Greške su intrigantne, naravno. Na primjer, Večernje vijesti iz Herizburga u Pensilvaniji predviđale su da će Meksiko biti „veća sila od bilo koje države u Evropi“. Međutim, tačna predviđanja svakako su interesantnija.
Ljudi iz 1921. zamišljali su čudesne pogodnosti koje danas uzimamo zdravo za gotovo – poput kontrole temperature u našim domovima, lakšeg kuhanja i leta oko svijeta. To su bile njihove fantazije, a naša realnost.
To znači da na svijet možemo da gledamo i pozitivno, pored svih nedaća sa kojima se suočavamo, jer također živimo u nečijem svijetu snova, koji moramo da gradimo prema sopstvenim budućim snovima.
PREDVIĐANJA IZ 1921.
- BIT ĆEMO GOSPODARI TEMPERATURE
Čarls Štajnmec, inženjer elektrotehnike poznat kao „Čarobnjak iz Šenektadija“, napisao je djelo koje je u to vrijeme bilo veoma popularno, a u kojem je govorio i o revoluciji u domovima.
„Kada se grijanje vrši električnim putem, a ja želim 21 stepen u svom domu, postavit ću termostat na 70 i temperatura neće porasti iznad te tačke. Ova temperatura će se ravnomjerno održavati bez obzira na vremenske prilike napolju.
„Ovo će važiti i za tople dane kada temperatura napolju može biti 32 ili 37 stepeni. Isti električni uređaji će hladiti vazduh. I šta više, održavaće vlažnost vazduha.“
- KUĆA ĆE BITI CENTAR ZABAVE
Štajnmec je izgleda bio spreman za „Netfliks“. Evo šta je on zamislio:
„Neće biti potrebno ići u neku zagušenu, slabo provjetrenu salu na muzički koncert. Jednostavno gurnemo utikač u utičnicu, kao što je slučaj sa usisivačem ili stonom lampom, i koncert možemo dovesti u svoje domove.“
„Muziku će snabdjevati centralna stanica i distribuirati pretplatnicima žičanim putem, baš kao što danas imamo našu telefonsku uslugu. Možda je ovo moguće putem bežične veze, a dom da bude opremljen radio-prijemnim aparatom. Sa poboljšanjem ovog aranžmana, možda ćemo čuti velike operske zvijezde dok pjevaju u evropskim prestonicama dok sjedimo u našim bibliotekama kod kuće.“
- ELEKTRIČNA ENERGIJA POKREĆE NAŠE TOČKOVE
Štajnmec je vidio budućnost električnog transporta, ali je mi još uvijek stižemo. On je, može se reći, maštao o Teslinim automobilima i električnim trotinetima… i rješenje za skladištenje koje još uvijek nismo usvojili.
„Najvažnija svrha podruma danas je zadovoljavajuće mesto za smeštaj peći, snabdjevanja ugljem i pepela. Kod kućne električne opreme ove dvije namjene, kao i mnoge druge od manjeg značaja, eliminišu se. Pa kakvu prenamjenu možemo dati ovom prostoru?
„Sa budućim električnim poboljšanjima doći će do promjene u našem transportnom sistemu. Bit će više električnih automobila i razvijat će se električni bicikli i tricikli. Zbog svoje jednostavnosti i niske cijene bit će dostupni gotovo svima. Naši podrumi će biti mesto za njihovo čuvanje.“
- KNJIGE ĆE NAM SE ČITATI
U avgustu 1921. godine, novine „Majami njuz“ imale su kolumnu Mozesa Folsoma pod nazivom „Za sto godina od sada“. U svojim predviđanjima opisao je i ono što je u suštini audio-knjiga.
„Do 2021. fonografski princip mogao bi da postane praktično nepogrešiv i najbolje knjige bit će reprodukovane u pločama za upotrebu u mnogim različitim stilovima govornih mašina. Tačni tonovi govornika u izgovaranju riječi dramaturga, pjesnika, učitelja, filozofa i romanopisca bit će puštani u biblioteci ili salonu svakog doma. Tačni tonovi pjevačice također će se vjerno reprodukovati na pločama da bi trajali dugo nakon što glas pjevačice utihne u snu koji ne poznaje budnost.“
- BRŽE, SVJETLIJE, BOLJE!
Isti kolumnista „Majami njuza“ izgovorio je neka velika predviđanja od kojih su se neka ostvarila, a neka od njih poput ekološki svjesne proizvodnje još uvijek se nisu ostvarila.
„Pokretni trotoari i liftovi mogu se naći u gusto naseljenim gradovima, a ciljevi mogu povezivati gradove i muškarci putuju u njima brzinom koja zasljepljuje čula. Fotografija u boji bit će činjenica i ogromna poboljšanja napravljena u filmskim slikama. Plima i oseka mogu da se koriste za napajanje, kao i sunčevi zraci za toplotu i energiju.“
glasstoca.ba
