1984 je pao snijeg i skupio se čitav svijet, pa skije na rame i sanke u ruke put Rajske doline…
Prije tačno 37 godine, 8. februara 1984. godine, u Sarajevu su otvorene XIV Zimske olimpijske igre.
Bile su to po mnogo čemu posebne igre na kojima su oboreni brojni tadašnji rekordi. Na njima su nastupila rekordna 1. 272 sportista iz 49 zemalja. U šest sportova u deset disciplina od 8. do 19. februara 1984. održano je 39 takmičenja.
U organizaciju su utrošena velika sredstva. Pripreme koje su trajale godinama, osim dobro organizovanih igara, kao rezultat imaju izgrađene saobraćajnice, hotelske komplekse kako na planinama (Bjelašnica, Igman, Jahorina) tako i u gradu, sportski centri Skenderija i Zetra, žičare, ski-liftovi… Tokom priprema za Olimpijadu, grad i obližnje planine dobile su nova naselja, hotele, sportske sadržaje, ulice su dotjerivane, mnoge prvi put asfaltirane, studentski domovi u Nedžarićima dobili su dodatnu zgradu… Nažalost, većina njih je porušena tokom ratnih godina.
Sarajevo je postalo centar svjetskih i medijskih interesovanja. Dva dana pred paljenje olimpijskoga plamena pao je snijeg koji je na noge digao sve: radnike i vojsku, sportaše i građane. Padalo je toliko da su neki treninzi morali biti odgođeni. Sarajlije su spontano izašle na ulice s lopatama i očistile grad, a onaj koji je Kirku Douglasu ćevape naplatio sto dolara umalo je linčovan.
Četrnaeste zimske olimpijske igre bile su održane od 8. do 19. februara. U programu je bilo alpsko skijanje (Bjelašnica i Jahorina), bob i sankanje (Trebević), hokej i umjetničko klizanje (Zetra i Skenderija), biatlon, nordijsko skijanje i skokovi (Igman). Na ovim igrama prijavilo se 49 nacionalnih olimpijskih komiteta. U Sarajevo je stigao rekordan broj učesnika (preko 2500). Sarajevo je otvorilo vrata i poželjelo dobrodošlicu svima!
Igre su među učesnicima, a i među gledaocima ostale u vrlo dobrom sjećanju. Domaćinima je posebno bilo drago što je slovenski alpski skijaš Jure Franko osvojio srebrnu medalju u veleslalomu – prvu medalju koju će Jugoslavija dobiti na zimskim olimpijadama. Franka su Sarajlije na skijalištu bodrile, na transparentima je pisalo “više volimo našeg Jureka nego domaćeg bureka”, ili kraće “volimo Jurek više od bureka”.
Ipak, najveće zvijezde sarajevske Olimpijade bili su učesnici u umjetničkom klizanju. Najbolji dojam ostavio je britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean koji su osvojili zlatnu medalju. Na Igrama je zlatnu medalju dobila i istočnonjemačka klizačica Katarina Witt koju je upravo sarajevska olimpijada učinila jednom od najvećih sportskih ikona kraja 20. vijeka.
Devetnaestog februara na ceremoniji zatvaranja Zimskih olimpijskih igara tadašnji predsjednik Međunarodnog organizacionog komiteta Juan Antonio Samaran je rekao kako je Sarajevo najbolji organizator Zimskih olimpijskih igara do tada u njihovoj historiji. “Doviđenja, drago Sarajevo”, bile su riječi Juana Antonia Samarana.
Olimpijski duh još uvijek živi u ovom gradu i njegovim stanovnicima, uprkos generacijskim smjenama. Zimske olimpijske igre su sigurno jedna od najboljih stvari koje su se desile gradu Sarajevu i državi Bosni i Hercegovini.
Nostalgično se prisjećamo dana kada je sve u Sarajevu bilo u znaku Olimpijade: hrana, piće, ambalaže, poštanske marke… Prisjetite se uz fotogaleriju i stare snimke.
