Društvena mreža koja se najbrže razvija na svijetu je TikTok. Svjetske statistike pokazuju da su njeni korisnici mladi u uzrastu od 16 do 24 godine. No, posljednjih godina sve češće čujemo za različite izazove s ove društvene mreže u kojima, većinom, stradaju djeca.
TikTok, jedna od najpopularnijih aplikacija na svijetu, a u posljednje vrijeme i u BiH, postaje sve opasnija za one koji je koriste. Iako je prvenstveno namijenjena za kreiranje i dijeljenje kratkih video-formi, sve češće se koristi za postavljanje izazova među korisnicima koji su najblaže rečeno – bizarni. Jedan od njih je i krađa ili uništavanje školskog inventara.
Pitali smo jednog od Tiktokera, Amara Velagića, kakva su njegova iskustva u vezi sa opasnim izazovima.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republiike Srpske i Federalna uprava policije prate dešavanja na društvenim mrežama, te moguće opasnosti po život omladine u smislu opasnih izazova. Kažu da nije bilo prijavljenih opasnih izazova u posljednje vrijeme, što ne znači da ih uopšte nije bilo.
“Federalna uprava policije je brzim i efikasnim djelovanjem spriječila dva samoubistva maloljetnih osoba. U oba slučaja se radilo o društvenim mrežama. U jednom od slučajeva Facebook administracija je kontaktirala FUP jer su statusi na društvenim mrežama izgledali kao moguća najava suicida”, navodi glasnogovornik FUP-a Emil Sućeska.
“Dijete koje boravi dugo na internetu mora da pokazuje određeni simptom. A to je da se osjeća ostavljeno, zanemareno bez obzira na to što roditelj posvećuje pažnju. Treba da budem model koji pokazuje da ne držim 24 sata mobitel ili tablet ispred sebe, ili ako mi je to posao onda djetetu objasnim šta radim i zašto treba tu da boravim”, dodaje Vehabović-Rudež.
“Ja nisam primijetila u javnosti takav neki trend. Mislim da su kod nas ipak malo norme drugačije, što ne znači da se neće desiti. Zato je važno sa djecom razgovarati kako se ponašati na internetu i kako postupati sa tim informacijama”, mišljenja je Belma Gijo, Projekt prevencije nasilja nad djecom u digitalnom okruženju.
Prilikom instaliranja aplikacija gotovo niko ne čita uslove korišćenja i pravila privatnosti, korisnici uopšte nisu ni svjesni za šta se sve koriste njihovi podaci. Osnovno pravilo većine aplikacija je da osobe mlađe od 13 godina ne mogu da posjeduju profile. Roditelji moraju biti upoznati s tehnologijom koju koriste njihova deca i predočiti im rizike, isto tako moraju se poštovati i dječija prava. Iako u mnogim sferama kasnimo za zapadom, možemo reći da je kašnjenje u pogledu opasnih izazova na društvenim mrežama možda i dobro.
(BHRT)
