Za samo dva mjeseca ove godine, prema podacima Poreske uprave Federacije Bosne i Hercegovine, u ovom entitetu bez posla su ostala 6.322 radnika.
Gledajući zvanične podatke ove institucije, na kraju prošle godine u Federaciji BiH bilo je zaposleno 551.452 radnika, dok ih je posljednjeg dana januara radilo 546.863, što znači da je za mjesec dana u radnom odnosu bilo 4.589 radnika manje.
Kada je riječ o februaru, na kraju ovog mjeseca broj zaposlenih bio je 545.130, što je u odnosu na kraj januara manje za 1.733 radnika.
Iako je nemoguće sa sigurnošću znati razloge za svaki otkaz, ekonomista Igor Gavran u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je logično pretpostaviti da se bar dio njih odnosi na one koji su otpuštani zbog povećanih troškova rada uzrokovanih vladinim povećanjem minimalne plate bez smanjenja doprinosa.
“To ne znači da su svi oni i efektivno prestali s radom. Moguće je da u nekim slučajevima nastavljaju raditi po osnovu ugovora o djelu ili bez ikakvog ugovora u sivoj ekonomiji, kako bi poslodavac izbjegao drastično povećanje troškova po osnovu doprinosa i poreza. U svakom slučaju je to negativna pojava i dodatno pogoršanje stanja u ekonomiji”, kaže on.
Kako dodaje, moguće je i da je dio radnika u trgovini izgubio posao zbog neradne nedjelje, odnosno kombinacije rasta troškova po osnovu minimalne plate i pada prihoda po osnovu neradne nedjelje.
“Ove dvije mjere, obje destruktivne za privredu, najbolji su kandidati za izbor mogućeg razloga otpuštanja. Naravno, otpuštanja ima u svakoj ekonomiji i jedan dio može imati potpuno druge uzroke, nekad radnici i sami daju otkaz zbog pronalaženja drugog posla, ili se neki možda iseljavaju iz BiH, što je opet problem uzrokovan djelovanjem ili nedjelovanjem vlasti”, poručuje Gavran.
Na negativne efekte odluke o minimalnoj plati, prema riječima ekonomiste Admira Čavalića, upozoravale su ranije njegove kolege u FBiH. Kako ističe, nije problem neto plata, već bruto u iznosu od 1.744 KM.
“Ta plata od 1.744 KM čini apsolutno nekonkurentnom FBiH u odnosu na RS i Brčko distrikt, ali i zemlje regiona, pa čak i napredne zemlje poput Češke”, ističe Čavalić.
On objašnjava da se u februaru nije desio “bounce efekat”, odnosno februarski skok koji se dešavao u posljednjih nekoliko godina u FBiH.
“U januaru očekivano dođe do pada broja zaposlenih zato što se raskidaju ugovori, nova godina je prošla, i tako dalje, ali uvijek je u februaru u zadnjih pet godina dolazilo do ‘bounce efekta’, odnosno porasta broja zaposlenih u određenom broju. Ove godine se prvi put nije desio taj februarski skok, već se desio februarski pad. I to je suština problema”, objašnjava Čavalić.
On dodaje da se desila oluja negativnih događaja – od povećanja minimalca, preko zabrane rada nedjeljom samo za područje FBiH bez Orašja, usporavanje njemačke ekonomije, geopolitičke krize, energetska nestabilnost i činjenica da nisu urađene fiskalne reforme niti da se desila bilo kakva konkretna ekonomska reforma koja će pomoći privredi i radnicima.
“Ta oluja daje posljedice. Nadam se da ćemo pogriješiti u procjenama da će FBiH izgubiti između 10.000 i 20.000 radnih mjesta, nadamo se da će taj ‘bounce efekat’ proraditi u martu, ali zasad nema nekog pretjeranog optimizma”, kaže Čavalić.
(nezavisne novine)
