Čuvanje šuma nije na zadovoljavajućem nivou, a prije svega zbog nefunkcionalnosti kantonalnih uprava za šumarstvo što je posljedica nepostojanja Zakona o šumama na nivou Federacije BiH, kadrovske nepopunjenosti, nedovoljnog broja čuvara šuma, loše opremljenosti čuvara, prevelikih čuvarskih rejona te pojačane ilegalne sječe šuma iz socio-ekonomskih razloga – kazao je u razgovoru za Fenu direktor Federalne uprave za šumarstvo Zihnet Muhić.
Dodao je da je čuvanje državnih šuma u nadležnosti kantonalnih uprava za šumarstvo u šest kantona dok je u Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Srednjo-bosanskom i Kantonu Sarajevo čuvanje šuma povjereno kantonalnim preduzećima koja gospodare državnim šumama (korisnici državnih šuma).
Naglasio je da je prema kantonalnim zakonima o šumama, koji su na snazi, Federalna uprava za šumarstvo potpuno isključena iz svih procesa po pitanju upravljanja, korištenja i zaštite šuma.
Govoreći o biološkoj reprodukciji, odnosno koliko je pošumljeno teritorije u FBiH, Muhić ističe da je biološka reprodukcija/obnova šuma skup više segmenata u koji između ostalog spadaju i šumsko-uzgojni radovi.
– Najvažnija vrsta šumsko – uzgojnih radova je pošumljavanje. Šumsko-uzgojni radovi unutar državnih šuma, a čiji su obim i vrsta definisani važećom šumskoprivrednom osnovom, trenutno se finansiraju iz prihoda koje korisnici državnih šuma (šumskoprivredna društva – ŠPD) ostvare prodajom šumskih drvnih proizvoda i prodajom ostalih proizvoda šuma. Šumsko-uzgojni radovi u većem obimu od onog definisanog šumskoprivrednom osnovom se finansiraju iz namjenskih sredstava koja se na posebne račune kantonalnih budžeta prikupljaju po osnovu uplate raznih naknada definisanih važećim kantonalnim zakonima o šumama (naknada za korištenje državnih šuma, naknada za općekorisne funkcije šuma i druge naknade) – naglasio je Muhić.
Dodao je da se ranije, tačnije u periodu 2002. – 2009.godina, biološka obnova šuma također finansirala i sredstvima koja su se na osnovu člana 60. tada važećeg Zakona o šumama FBiH (sredstva za proširenu biološku reprodukciju šuma i dr.) izdvajala i uplaćivala u budžet FBiH (20 posto) i budžete kantona (80 posto).
– Nažalost, prestankom važenja Zakona o šumama FBiH šuma je ostala uskraćena za ova veoma važna sredstva za njenu obnovu. Kada je u pitanju budžet FBiH veliki dio tih sredstava je u navedenom periodu trošen nenamjenski (u 2009. godini cjelokupan iznos prikupljenih sredstava utrošen je nenamjenski) dok je način trošenja namjenskih sredstava iz budžeta kantona nepoznat – kazao je Muhić.
Prema njegovim riječima, u zadnjih 10 godina (2012-2021) od korisnika državnih šuma/šumskoprivrednih društava na području entiteta FBiH (bez područja HNK) je pošumljeno ukupno 11.023,3 ha što je samo oko 60 posto od njihovog ukupnog desetogodišnjeg plana (18.313,8 ha). U zadnjih 14 godina (2008 – 2021) od ŠPD-a pošumljeno je 15.266,5 ha a što je oko 63 posto od planiranog iznosa (24.291,4 ha) za isti period.
– Prethodna navedena desetogodišnja pošumljena površina je znatno manja od površine koja je predviđena šumskoprivrednim osnovama (od trideset trenutno važećih ŠPO-a samo se kod pet poštuje planirano tako da je stvarni desetogodišnji plan od 18.313,8 ha znatno niži od onog predviđenog šumskoprivrednim osnovama) kao i kontinuirano smanjenje procenta izvršenja planiranog u toku zadnjih pet godina (od 2017.-2021. godine) što predstavlja jedan od glavnih uzroka da sa jedne strane imamo kontinuirano smanjenje površina pod novim zasadima/kulturama, a sa druge strane kontinuirano povećanja površina pod izdanačkim šumama što u konačnici za rezultat ima kontinuirani smanjenje površina pod visokim šumama sa prirodnom obnovom u periodu nakon 2016. godine – ističe Muhić.
Naglašava također kako je u toku proteklih deset godina (2012.-2021.) realizacija planiranog godišnjeg obima sječa u većini godina bila oko 95 posto (u nekoliko godina čak i veća od planirane).
To je, kako navodi, jasan zaključak da se veliki dio onoga što se prilikom gospodarenja treba vratiti šumi, nažalost, ne vraća, a što je u direktnoj suprotnosti principima održivog gospodarenja šumom i šumskim zemljištem.
Dodao je da se na osnovu svega prethodnog može konstatovati da je “ovakav trend ulaganja u šumsko-uzgojne radove kao osnovni segment biološke reprodukcije/obnove državnih šuma neprihvatljiv”.
– Jedino nam ostaje da i u narednom periodu (do donošenja zakonskog rješenja na nivou entiteta FBiH) i dalje insistiramo da kantonalna šumskoprivredna društva/preduzeća poštujući planirano šumsko-privrednim osnovama uvećavaju iznose sredstava za šumsko-uzgojne radove kao i da se sredstva namjenski prikupljena u budžete kantona konačno počnu trošiti u ovu svrhu u punom iznosu (samo u 2021. godini je u budžetima kantona SBK, ZDK i KS prikupljeno ukupno 6.041.912 KM od čega za šumsko-uzgojne radove nije ništa utrošeno, dok u ostalim kantonima, nažalost i pored zakonske obaveze ništa nije ni prikupljeno) – kazao je Muhić.
Na području FBiH trenutno ima osam kantonalnih šumskoprivrednih društava/preduzeća šumarstva kojima je ugovorom prenešeno pravo gazdovanja državnim šumama na području kantona (bez Hercegovačko-neretvanskog i Posavskog kantona (HNK i PK).
Ukupan broj zaposlenih u tih osam preduzeća je 4.825 radnika od kojih je 51 posto šumarske struke. Radnika sa srednjom stručnom spremom je 44 posto, sa visokom stručnom spremom je oko 16 posto (od čega su 1,9 posto zaposleni magistri i 0,1 posto doktori nauka) a niže kvalifikovanih radnika (KV, PK i NK) je 33 posto (koji su zaposleni uglavnom u proizvodnji).
Fena
