Stanovnici Stoca protive se izgradnji solarnih panela na državnom zemljištu iznad svojih naselja. Upozoravaju na opasnost od klizišta, poplava i ekoloških posljedica te zahtijevaju obustavu radova.
Širom Hercegovine nastavlja se praksa prenamjene državnog zemljišta za izgradnju solarnih panela. U Stocu smo, na poziv mještana, svjedočili mogućim opasnostima koje ova investicija donosi lokalnom stanovništvu. Mještani za situaciju krive lokalnu vlast, koja, kako tvrde, nezakonito raspolaže državnom imovinom iznad njihovih naselja, prenosi Federalna.ba.
Sporna lokacija stotine hektara zemljišta predviđene su za solarne panele, a radovi su već započeli. Lokalna zajednica je kroz nacrt prostornog plana na više lokacija u Stocu odredila državnu zemlju za solarnu energiju. Međutim, problem je u odabiru lokacija za gradnju, zbog čega mještani traže hitnu obustavu radova i poduzeli su pravne korake. “Ovim radovima ugroženi su dijelovi Stoca, uključujući Čaršiju, mahale Kukavac, Brade, gradsko jezgro, područje ispod škole Novog naselja, Uzinoviće i Bokulju. To su primarne mahale koje su direktno pogođene”, kaže Jasminka Pitić.
Mještani su zabrinuti jer Stolac već ima historiju prirodnih katastrofa. Prije dvije godine, potres je uzrokovao urušavanje stijene s Komanje brda, pri čemu je poginula djevojka. Osim potresa, česte su i bujične poplave, a umjesto zaštitnih mjera, sada su im ponuđeni solarni paneli. “Oni žele upravljati državnom imovinom i odlučivati o našim životima,” tvrdi Azen Dizdar. Negativan uticaj na poljoprivredu osim ekoloških rizika, solarni paneli mogu povećati lokalnu temperaturu za 3 do 5 stepeni, što negativno utiče na poljoprivredu, koja se već suočava s brojnim izazovima. “Nagib terena uzrokovat će oticanje otpadnih voda direktno u naselja i poljoprivredna zemljišta. To će dovesti do nestanka biljnog i životinjskog svijeta te moguće zagađenja podzemnih voda,” upozorava Danijela Džakula.
Opasnost od poplava Mahmut Hodžić, dugogodišnji stanovnik Stoca, podsjeća na staru studiju o Komanjem brdu, u kojoj je predloženo pošumljavanje autohtonim vrstama poput jasena, hrasta i graba kako bi se smanjila opasnost od bujičnih poplava. Zašto taj plan nije proveden, ostaje nejasno, jer lokalne vlasti nisu odgovorile na upite. Mještani su ogorčeni i poručuju da neće stati dok se ovaj problem ne riješi. “Došlo je do grla, nema dalje,” zaključuje Dizdar.
(federalna.ba)
