Međunarodni dan medicinskih sestara (International nurses day) se obilježava 12. maja svake godine u spomen na datum rođenja začetnice modernog sestrinstva bolničarke Florence Nightingale (Florens Najtingel) koja je polovicom 19. stoljeća inicirala ulazak profesionalno obrazovanih žena u zdravstvenu njegu bolesnika.
“Najbolji obol kojeg sestra može dati narodu, jeste uvjerenje da je svaki čovjek vrijedan član ljudske zajednice, da ima svoja prava i dužnosti i da ga osposobi za borbu u životu.”
Biti medicinska sestra je jedinstven poziv koji traži ono najljepše u ljudskom biću, a to je čovječnost i predanost pozivu. Jedinstvena uloga medicinske sestre je pomagati pojedincu, bolesnom ili zdravom u obavljanju onih aktivnosti koje pridonose zdravlju ili oporavku (ili mirnoj smrti), a koje bi pojedinac obavljao samostalno kada bi imao potrebnu snagu, volju ili znanje (V. Henderson).
Širok djelokrug rada
Djelokrug rada medicinske sestre vrlo je širok, od učenja djece pranju ruku, odraslih očuvanju okoline, do rukovođenja visoko sofisticiranom medicinskom tehnologijom kojom se može očuvati i sačuvati ljudski život.
Sestra mora biti emocionalno zrela i stabilna osoba kako bi mogla razumjeti i nositi se s ljudskim patnjama, hitnim stanjima, zdravstvenim problemima i etičkim dilemama.
Mora biti sposobna razumjeti pacijentovo osjećanje, ponašanja u određenoj situaciji, mora biti brižna, spremna prihvatiti odgovornost, raditi samostalno ali i timski.
Medicinske sestre svoj posao rade s puno ljubavi kako bi što bolje pomogle ljudima i pridonijele njihovu ozdravljenju.
Sestrinstvo je poziv koji se aktivno uključuje u brigu za zdravlje čovjekovog tijela i duše.
“Znam da će medicinske sestre biti na raspolaganju dokle god su potrebne – kada ljudi pate – a ranjivi trebaju njegu i pomoć.” dr. Gro Harlem Brundtland, generalni direktor, Svjetske zdravstvene organizacije.
Čitav dan i tokom čitavog života: 11 miliona sestara sačinjavaju oslonac zdravstva širom svijeta.
