Lastavica je ptica je koja svoja gnijezda svija uz ljudske nastambe već više od 7000 godina. U svijetu starih Slavena lastavica se smatrala srećom, čak je poistovjećivana s božicom proljeća Vesnom, jer su lastavice jedan od prvih vjesnika proljeća.
Lastavice zato nikad nisu bile lovljene, čak su porodice smatrale srećom kad bi lastavice svile gnijezdo baš ispod njihova krova.
Lastavice su kozmopolitska grupa ptica i nastanjuju sve kontinente osim Antarktika. Smatra se da potječu iz Afrike jer tamo živi najviše vrsta. Također, pojavljuju se na mnogim otocima.
Lastavica je mala ptica pjevica s crnim leđima plavkastog odsjaja, riđim grlom i čelom, bijelim trbuhom i dugim rašljastim repom. Oblik repa im je vrlo specifičan i po njemu su dobili ime razni predmeti pa i jedna vrsta leptira nosi naziv Lastin rep.
Dok leti i u daljini može izgledati posve crna. Prepoznatljiva je po dugačkom repu i vještom letu. Tijelo im je vitko, a krila uska. Kljun je kratak, a grkljan mogu široko otvoriti.
Karakteristika ovih ptica je njihova prilagođenost lovu za hranom u letu – kukce hvataju u zraku.
Porodica lastavica obuhvaća 75 vrsta.
Lastavica je simbol ptica selica. Nekoliko vrsta je postalo ranjivo zbog ljudskih aktivnosti na njihovim područjima, ali su mnoge druge imale koristi od promjene okoliša i sada žive i blizu ljudi.
