Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Sanel Kajan uputio je zvanična zastupnička pitanja Gradskoj upravi Čapljine, gradonačelnici Ivi Raguž i predsjedniku Gradskog vijeća, tražeći izjašnjenje o nizu, kako navodi, ozbiljnih pitanja koja se tiču poštivanja ustavnog poretka, zakonitosti rada lokalne vlasti i položaja svih građana na području tog grada.
Kako je saopćio, pitanja su upućena u skladu sa Poslovnikom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, a odnose se na više međusobno povezanih tema koje, prema njegovim riječima, već duže vrijeme izazivaju zabrinutost dijela javnosti u Čapljini.
Među ključnim pitanjima koje je otvorio nalazi se isticanje zastave nekadašnje Hrvatske Republike Herceg-Bosne ispred zgrade Gradske uprave i drugih javnih institucija u Čapljini. Kajan smatra da je riječ o obilježju koje nema ustavni niti zakonski legitimitet u Bosni i Hercegovini, te traži objašnjenje zbog čega se takva simbolika i dalje nalazi na objektima javnih institucija.
Pored toga, zastupnik traži odgovor i zbog, kako navodi, izostanka reakcije gradskih vlasti na podizanje spomenika i iscrtavanje murala posvećenih pravosnažno presuđenim ratnim zločincima na području Čapljine. U svojim pitanjima posebno insistira na tome da nadležni organi pojasne da li su poduzete bilo kakve mjere na uklanjanju spornih obilježja i zaštiti javnog prostora od sadržaja koji vrijeđaju žrtve rata.
Kajan je otvorio i pitanje neprovođenja odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje se odnose na službene simbole i Dan Grada Čapljine. Prema njegovim navodima, neustavni simboli i dalje su prisutni u službenoj upotrebi, što, kako ističe, predstavlja direktno kršenje ustavnog poretka i pravnog sistema Federacije BiH.
U fokusu njegovih pitanja našle su se i pritužbe građana, naročito povratničke populacije, koji su, prema tvrdnjama iznesenim u dopisu, ukazivali na različite oblike institucionalnih pritisaka i diskriminacije. Zastupnik traži pojašnjenje na koji način lokalna vlast postupa po takvim prijavama, te koje su mjere poduzete kako bi se spriječila eventualna diskriminacija pri zapošljavanju u javnim ustanovama.
Posebno se osvrnuo i na oblast obrazovanja, tražeći odgovor da li je pokrenuta procedura izmjene naziva Osnovne škole „Lipanjske zore“ u Višićima, u skladu s preporukama Misije OSCE u Bosni i Hercegovini. Kajan upozorava da ignorisanje međunarodnih preporuka o depolitizaciji obrazovnih ustanova dodatno produbljuje društvene podjele i narušava principe inkluzivnog obrazovanja.
Jedno od pitanja odnosi se i na rad javnog medija Radio Čapljina, za koji Kajan navodi da program emituje isključivo na hrvatskom jeziku, uz, kako tvrdi, jednonacionalnu strukturu zaposlenih. Od gradskih vlasti zatražio je objašnjenje zbog čega javni servis ne odražava nacionalnu i jezičku raznolikost lokalne zajednice.
U svom obraćanju Kajan je posebno kritikovao dosadašnju praksu gradonačelnice Čapljine, navodeći da ona već duže vrijeme ne odgovara na zastupnička pitanja koja joj se upućuju iz federalnog parlamenta. Takvo postupanje ocijenio je kao kršenje Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, ali i Statuta Grada Čapljine, ističući da je riječ o onemogućavanju zakonite parlamentarne kontrole rada lokalnih organa vlasti.
Dodatnu zabrinutost, prema njegovim riječima, izaziva činjenica da su u pojedinim službenim dopisima zastupnici upućivani na institucije koje formalno ne postoje, poput „Vijeća ministara Federacije BiH“, što je Kajan ocijenio kao pokazatelj ozbiljnog institucionalnog nepoznavanja nadležnosti i ustavnog sistema.
Kajan poručuje da građani Čapljine, bez obzira na nacionalnu pripadnost, imaju pravo na transparentnu i odgovornu vlast koja će poštivati zakone države u kojoj djeluje. Naglasio je da će nastaviti insistirati na odgovorima sve dok nadležni organi ne dostave jasna i konkretna pojašnjenja o svim otvorenim pitanjima.
Na kraju je poručio da poštivanje Bosne i Hercegovine, njenih institucija i važećih zakona nije političko pitanje, nego zakonska obaveza svakog nosioca javne funkcije.
