“Ja sam prijavila korupciju u zdravstvu, ne samo korupciju nego i kriminalne radnje. Prijavila sam otuđenje šest stomatoloških ordinacija i dvije zubne tehnike u jednom malom Domu zdravlja. Nakon te prijave uslijedio je mobing koji je trajao 4 godine od mojih smjena po odjeljenjima do toga da sam kao šef Centra za mentalno zdravlje prebačena da radim u jednoj službi kao sestra. Sve to sam ja predala na sud i pokrenula sudsku prijavu protiv moga direktora”, priča nam Anica Ramić iz trebinjskog Udruženja građana “Stop mobingu”.
Iako je bilo teško s finansijske i psihološke strane, iz ove priče Anica izlazi kao materijalni gubitnik, ali i kao moralni pobjednik.
“Dokazala sam da je direktor korumpiran, dokazala sam otuđenje. Sve sam uspjela dokazati i direktor je smijenjen. Vratila sam se u Dom zdravlja, prodala sam kuću jer su se djeca morala školovati, ali ja kažem ja sam moralni pobjednik”, nastavlja priču Anica Ramić.
Od „heroja u bijelom” do „korumpiranih” doktora
Linija od „heroja u bijelom” do „korumpiranih” doktora u mnogim slučajevima vrlo je tanka. Iako se oblast zdravstva, prema indeksu percepcije korupcije, nalazi u samom vrhu, rijetki su slučajevi da su ljekari optuženi za korupciju i da su pravosnažno osuđeni.
Takve podatke potvrđuje i Merima Spahić iz Udruženja za razvoj društva „Kap“.
“Građani, njih 80 posto, kaže da daje mito prilikom posjete ljekarima, a sa druge strane nisu spremni da prijave takvu pojavu. Na naše pitanje, zašto? Odgovor je da ne vjeruju sistemu zaštite”, navodi Spahić.
Da bi se korupcija smanjila potrebne su sistemske mjere i potpuna reforma zdravstva, smatraju aktivisti i stručnjaci.
Marin Bago, iz udruženja “Futura” navodi da ljudi moraju biti informirani o svojim pravima.
“U pravilu onaj tko vam pruža usluge, on je dužan informirati vas o pravima. To se ne dešava i tu puca čitav lanac”, pojašnjava Bago.
Upravo zbog neznanja, pacijenti najčešće ne traže svoja prava.
“Mi smo im brojka ništa drugo, ali opet ne daj Bože bez njih biti 24 sata”, navodi građanka o problemu korupcije u zdravstvu.
Da je prisustvovala ovim problematičnim situacijama, potvrdila je druga građanka.
“Nisam se lično suočavala ali sam bila prisutna u takvim situacijama”, navela je.
Različiti oblici korupcijskih rizika
Osim “plavih koverti” postoje i znatno složeniji oblici korupcijskih rizika koji se odnose na procese javnih nabavki u zdravstvu, poput afere „Kisik“.
Indira Fazlagić, iz Agencije za lijekove BiH navodi da se kiseonik ne nalazi na listi lijekova.
“Vi znate da postoje bolničke liste, liste fondova zdravstvenog osiguranja, dakle ono što država plaća, medicinski kiseonik se ne nalazi na tim listama”, pojašnjava Fazlagić.
Građani trebaju postati svjesni štetnosti korupcije, posebno u zdravstvu, naglašavaju iz Udruženja za razvoj društva „Kap“ te pozivaju one koji nemaju povjerenje u policiju i Tužilaštvo, da se jave Mreži za podršku prijavitelja korupcije u zdravstvu.
N1
