Rastinje u okolini Trebinja pustoše gubari, a najezdu štetočine ovolikih razmjera ne pamte ni oni najstariji mještani.
Gusjenice koje padaju s potpuno ogoljenih grana drveća – u vrijeme kada bi na njima trebala biti bujna zelena masa – uobičajeni su prizori ovih dana na područjima koje je gubar već opustošio, piše Avaz.
Potraga za hranom
Jovana Petijević, rukovoditelj Službe za uzgoj i zaštitu u Centru za gazdovanjem kršom Trebinje, kaže da je najteže stanje u selima Trebinjske šume, zatim na području Jasena i Mosko, ima ga i na Zubcima a, još uvijek neznatno, i u podnožju Klobuka.
S opustošenog područja gubar se kreće dalje u potrazi za hranom, u prvom redu hrastom meduncem, pa je registrovano i pomjeranje štetočine od područja Tvrdoša prema Kličanju i dalje prema Trebinjskim brdima.
Gubar brsti list, doslovce cijelu zelenu materiju s drveta pojede. Hrast medunac mu je poslastica i zato područja gdje ga najviše ima danas izgledaju tako ogoljeno. Zatim je prešao na klen. Nakon toga je napadao čak i draču, koja je najdominantnija na našem području. Potom i voćke na privatnim posjedima, čak i divlje voćke. Jasen mu ostaje za kraj ako ne bude više imao izbora jer se u principu na ovoj vrsti rijetko pojavljuje, pojašnjava Petijević.
Pojava neuobičajeno velike koncentracije gubara na rastinju uočena je još prije više od mjesec dana. Od tada nadležni u Centru za gazdovanje kršom prate stanje na terenu i izvještavaju direkciju “Šuma Srpske” kako bi zajednički planirali aktivnosti na suzbijanju štetočine i zaštiti šuma. Gusjenica je aktivirana i u ovoj fazi razvoja štetočine nije moguće učiniti više.
Ima li štete?
– Ovo je razdoblje u kojem smo mi doslovno bespomoćni. Jedino što možemo učiniti je monitoring, praćenje situacije s razvojem gubara na površinama, koje su zahvaćene najezdom kako bi do septembra donijeli najbolju odluku, šta konkretno poduzimamo, ističe Petijević.
Dodaje da najezda ne bi trebala uzrokvati trajne štete na pogođenom području, poput sušenja cijelih stabala.
Pošto je ostala bez lišća i onemogućena joj je fotosinteza, biljka boluje i gubi na prirastu drvne mase, a što se tiče voćki, one gube na urodu. Ne bi trebalo ostaviti neke veće posljedice ove godine. Ali, ne smijemo dozvoliti da se ekspanzija gubara ponovi dogodine, moramo djelovati određenim metodama kako bi spriječili gradaciju, napominje Petijević.
Najesen će, ističe Petijević, vjerovatno, biti poduzete mjere uništavanja jaja ovog insekta mehaničkim uklanjanjem i hemijskim tretiranjem.
Za rastinje najštetnija faza gusjenice je na izmaku. Kad bude u fazi leptira, visoka koncentracija ovog insekta bit će najvidljivija oko javne rasvjete i drugih izvora svjetlosti na područjima zahvaćenim najezdom.
Avazova sugovornica kaže da je riječ o prirodnom fenomenu, na koji nije moguće utjecati i kojem nije lako sa sigurnošću utvrditi uzroke.
Dnevni avaz
