Iako je Evropska komisija (EK) još prije tri godine predložila da se ukine sezonsko pomjeranje sata, države članice se o tome još nisu dogovorile, a čini se da u dogledno vrijeme ni neće.
Pomjeranje sata trebalo je da prestane 2019. godine, nakon što je bivši predsjednik EK-a Jean-Cloude Juncker 2018. to predložio za cijelu Evropsku uniju, s tim da je članicama prepušteno da odluče hoće li zadržati ljetnje ili zimsko računanje vremena.
Prijedlog je 2019. podržao Evropski parlament, ali trebalo bi da ga usvoje države članice. Trenutno nema nikakvih naznaka da bi prijedlog mogao dobiti njihovu podršku.
“Stvar je sada u rukama država članica”, rekao je portparol.
Evropski ministri saobraćaja odlučili su u decembru 2018. da odlože odluku o ukidanju sezonskog pomjeranja sata do 2021. ali se nakon toga ništa nije dogodilo po tom pitanju.
Odluka o tome hoće li neka država članica uzeti kao trajno ljetnje ili zimsko vrijeme zavis od njenog geografskog položaja i stoga je teško očekivati dogovor o prijedlogu EK-a koji se sada čini ishitren, iako to niko ne želi zvanično da prizna.
U Evropskoj uniji postoje tri vremenske zone i najveća je srednjoevropska od Poljske na istoku do Španije na zapadu.
Kada bi sve zemlje iz te vremenske zone uzele naprimjer trajno ljetnje računanje vremena, u Španiji, Belgiji, Holandiji, Danskoj zimi bi sunce izlazilo tek sredinom prepodneva, a na sjeverozapadu Španije oko 10 sati.
U slučaju da uzmu zimsko kao trajno vrijeme, sunce bi na istoku Poljske izlazilo u tri sata ujutro, u Varšavi u 3 sata i 15minuta, a u Berlinu 3 sata i 44 minuta.
S druge strane, kada bi zemlje na zapadu i sjeveru kontinenta ušle u zapadnoevropsku vremensku zonu, što bi bilo prirodno, nastale bi nove komplikacije jer bi Francuska i Njemačka spadale u dvije različite vremenske zone.
Stoga se čini da je sezonsko pomjeranje sata, uz sve nedostatke, ipak najbolji kompromis.
N1
