U Registru osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima u FBiH, u javnosti poznatijem kao tzv. registru pedofila, bit će pohranjivani lični podaci o osuđenom, o osudi i izrečenoj kazni, odnosno mjeri, kao i njegova fotografija – izjavila je za Fenu doktorica pravnih nauka Adna Hanić-Zalihić, koja je radila na izradi spomenutog zakona.
Ona navodi da u krivična djela protiv spolne slobode i morala koja su počinjena prema djeci i maloljetnicima spadaju silovanje, spolni odnošaj s nemoćnom osobom, spolni odnošaj zloupotrebom položaja, prinuda na spolni odnošaj, spolni odnošaj s djetetom, bludne radnje, zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom, navođenje na prostituciju, trgovina ljudima, organizirana trgovina ljudima, iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije, upoznavanje djeteta s pornografijom te rodoskrvnuće.
– Uz vođenje registra, zakonom su propisane i posebne obaveze za počinitelja, kao što su obaveza da se periodično javlja nadležnom organu unutrašnjih poslova, obaveza da taj organ obavještava o namjeri putovanja van mjesta prebivališta, kao i obaveza da se suzdržava od posjećivanja mjesta i objekata na kojima se okupljaju djeca – kazala je.
Također je naglasila da je zakonom predviđeno da se podaci iz registra mogu dati istražnim organima i organima krivičnog pravosuđa, ali se podaci u opravdanim slučajevima mogu dati i organima, organizacijama i ustanovama koje u okviru svojih nadležnosti ostvaruju redovan kontakt s djecom.
– Također, ovi organi imaju obavezu da prilikom prijema kandidata u radni odnos od organa nadležnog za vođenje registra zatraže podatak da li je kandidat evidentiran u registru, te ukoliko jeste, bit će mu onemogućeno zasnivanje radnog odnosa – naglasila je Hanić-Zalihić.
Svrha postojanja i vođenja registra je, uz ove navedene mjere, da se počinitelj koji je jednom osuđen spriječi da ponovo izvrši isto ili slično krivično djelo tako što će se onemogućiti da dođe u kontakt s djecom, dok će nadležni organi imati mogućnost da prate njegovo kretanje u zajednici, a u najgorem slučaju recividizma, registar i navedene mjere će omogućiti da se počinitelj brzo locira i da se privede pravdi.
– Naravno, sama spoznaja da postoji ovakav zakon i da postoji registar, kao i ove posebne obaveze, ima i preventivan karakter, jer bi sama činjenica da postoji registar i posebne obaveze mogle imati odvraćajući efekat na nekog potencijalnog počinitelja – smatra Hanić Zalihić.
Podsjetila je da Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualne zloupotrebe, državama članicama nalaže mjere koje su dužne uspostaviti u svom materijalnom krivičnom zakonodavstvu.
– Prije svega te se mjere odnose na obavezu predviđanja određenih namjernih radnji kao krivičnih djela, propisivanje efikasnih, odvraćajućih i srazmjernih sankcija, te pohranjivanja i evidentiranja podataka o osuđenim počiniteljima seksualnih krivičnih djela na štetu djece. Slijedom toga, brojne evropske države uskladile su svoja zakonodavstva s ovom konvencijom, a to je slučaj i u susjednim zemljama, kao i u entitetu Republika Srpska u kojem, osim što je uspostavljen tzv. registar pedofila, u Krivičnom zakoniku su i sva ponašanja koja su predviđena Konvencijom propisana kao krivična djela – pojasnila je.
Također je navela da je Bosna i Hercegovina tzv. Lanzarote konvenciju ratificirala još 2013. godine, što znači da od tada ima obavezu da svoje zakonodavstvo uskladi s njenim odredbama.
– U Federaciji je BiH je, za razliku od naprimjer entiteta Republika Srspka, prvo usvojen zakon kojim je uspostavljen tzv. Registar pedofila, a da još uvijek nisu usvojene izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH u smislu usklađivanja samih krivičnih djela s Konvencijom. Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH je u proceduri kojim se u krivično zakonodavstvo FBiH uvodi niz novih krivičnih djela seksualnog iskorištavanja i seksualne zloupotrebe djece, i tek nakon usvajanja tih izmjena i dopuna moći ćemo konstatovati da je naše zakonodavstvo u ovoj oblasti u potpunosti usklađeno s Konvencijom – navela je Hanić-Zalihić.
Zakon o posebnom registru osoba pravosnažno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima u FBiH stupio je na pravnu snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama FBiH, a u Službenim novinama objavljen je u februaru ove godine.
Međutim, navedenim zakonom je predviđena obaveza Federalnog ministarstva pravde da u roku od 90 dana od stupanja na snagu Zakona donese Pravilnik kojim će se propisati način vođenja registar. Pravilnik će stupiti na snagu 26. septembra nakon čega će se steći svi normativni preduvjeti za primjenu ovog zakona u praksi.
(FENA)
