Vrijednost eura u ovom je trenutku gotovo izjednačena s vrijednosti američkog dolara (1 dolar = 0.99 eura). Riječ je o najslabijoj poziciji zajedničke valute eurozone u odnosu na dolar u posljednjih 20 godina.
Situaciju najbolje ilustrira činjenica da je euro u posljednjih godinu dana izgubio gotovo 14,1 posto svoje vrijednosti u dolaru.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 108,46 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 107,39 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 136,95 na 137,18 jena, blizu najvišeg nivoa u 24 godine.
Kao glavne uzroke ovog fenomena, ekonomski stručnjaci najčešće navode inflacijske strahove, rezigniranost investitora, predstojeću globalnu recesiju, prehrambenu krizu i energetsku krizu koja se najviše osjeti u Evropi.
Inflacija u eurozoni dostigla je prošli mjesec novi rekord sa stopom od 8,6 posto u odnosu na isti period prošle godine, izjednačujući se pritom sa stopom inflacije u SAD-u.
Problematična je činjenica da osim što inflacija nagriza vrijednost kupovne moći, ona također izjeda naše ušteđevine, neovisno o tome štedimo li u eurima ili valutama koja su vezane za euro poput konvertibilne marke.
Stanje je tim gore po nas zbog promjene tečaja, što znači da naš novac vrijedi još manje u odnosu na dolar. Drugim riječima, naša kupovna moć u dolarima sada je 14,1 posto slabija nego prije godinu dana, čak i kada inflaciju ne bismo računali. Naravno, kada se uračuna inflacija, taj je pad još izraženiji.
Jedina poluga u rukama centralnih bankovnih institucija poput ESB-a ostaje dizanje kamatnih stopa kako bi barem donekle oborili rast inflacije i ojačali euro, no sada i to ostaje pod upitom zbog bojazni od nadolazeće globalne krize i posljedične stagnacije gospodarstva.
Podsjetimo, neki od najjačih svjetskih medija kao što su New York Times, Bloomberg, Forbes i CNN Business, sada već otvoreno govore kako nam se bliži recesija svjetskih razmjera unutar manje od 12 mjeseci, dok drugi govore i o scenarijima poput stagflacijsko-dužničke krize.
Šefica MMF-a, Kristalina Georgieva, također nije imala nimalo utješne izjave, rekavši kako se mogućnost goleme recesije “ne može isključiti” te da će “2022. biti teška, a 2023. možda još teža.” Ako je suditi prema mišljenju potrošača, recesija je već ovdje i jako se osjeti.
klix.ba
