Dabrica i četiri zaseoka (ranije mahale) koji joj gravitiraju nalaze se u sjevernom dijelu stolačke općine. Do ovog mjesta vodi dijelom slaba cesta koja se kod Maslina odvaja od ceste Stolac – Čapljina. Dabrica je od Maslina udaljena 18, a od Stoca 21 km.
Od osnutka blagajskog kadiluka 1469, pa sve do njegovog ukidanja 1851. godine, Dabrica se u administrativno-sudskom pogledu nalazila u sastavu ovog kadiluka.
Ona se u izvorima stalao spominje kao džemat kome su pripadale slijedeće mahale: Bračići, Brijeg (u izvorima Bajir-
brijeg), Maričin gaj (u izvorima Maričnjak) Miljanovići (u izvorima Miljanovica).
U Dabrici se nalazi džamija koja je gradena od lomljenog kamena i pokrivena četverovodnim krovom pod pločom. Uz desni zid joj je prigrađena četvrtasta kamena munara, visoka oko petnaest metara. Vjetar je munaru prepolovio 1889. godine, pa je ona kasnije ponovo ozidana, ali je ostala nešto kraća.
Enterijer džamije ima površinu 8×8 metara. Iz natpisa iznad ulaznih vrata saznajemo da ju je 1019. (26.3.1610. do 16.3.1611.) godine sagradio Safer-aga (Begović). On je po zanimanju bio čorbadžija, tj. starješina janjičara koji se hrane na jednom kazanu, janjičarski oficir, juzbaša (kapetan). Za njeg se priča da je došao u Dabricu iz Turske početkom 17. stoljeća i tu podigao džamiju, mekteb, han i hamam (banju). Po drugoj predaji on je porijeklom iz Podgorice.
Nije se sačuvala zakladnica ove džamije pa se ne zna šta je vakif ostavio za njeno izdržavanje i plaćanje službenika.
Ubraja se među nekoliko najstarijih džamija u istočnoj Hercegovini. Više puta je opravljana i služi svojoj svrsi.
Imamsku i hatibsku dužnost u ovoj džamiji vršili su slijedeći: Mehmed Halifa 1141. (1728/29), Ibrahim Halifa 1142. (1729/30), Mehmed ef. 1180. (1766/67), Ibrahim hodža 1200. (1785/86)i Ibrahim ef. 1217. (1802/3) godine.”7 Mehmed ef. Muftić bio je 1141. (1728/29) godine mutevelija Safer agina vakufa u Dabrici.
Iz istih izvora saznajemo da su u Dabrici živjele i imale posjede slijedeće muslimanske porodice: Bajgorići, Begovići, Čerkezi, Čorbe, Gadare, Kaplani, Lihovići, Mace, Makitani, Marići, Medari, Mravići, Muftici, Odričevići, Omanovići, Padale, Pehilji, Pilavdžići, Sakači, Selimići, Skeje, Selimhodzići, Šetke, Vele, Vučjaci Zukanovići, Žale, Žugori. Većina ovih porodica i danas živi Dabrici; neke su izumrle, a neke se raselile.
Oko 50 metara udaljen od dzamije nalazi se izvor pitke vode Višnjica. Priča se da je u tursko doba ovdje bio sagraden hamam. O njemu nemamo nikakvlh podataka. Na istom mjestu danas se nalazi mala prostorija u kojoj su sagrađene tri česme i hamamdžik (banjica). Vrelo Topolnik kod
Dabrice ozidao je, proma predanju, Ahmed-paša Hercegović, sin Herceg
Stjepana koncem 15. stoljeća.
Nedaleko od džamije sagrađen je nepoznate godine i jedan han. Ni o njemu nemamo nikakvih podataka. Srušen je za vrijeme prvog svjetskog rata i na istom mjestu je kasnije sagrađen mekteb i stan za mualima.
Uspomenu na ovaj han čuva danas toponim Hanine, na kome je sagrađena spomenuta mektebska zgrada.
U Dabrici se nalazi deset harema koji zapremaju 33580 m2 površine. 21 epitaf sa nišana iz harema kod džamije objavio je Mehmed Mujezinović. U velikom haremu sačuvalo se do danas nekoliko velikih
nišana s turbanima, bez natpisa. Ovdje se još vide ruševine jednog starog turbeta za koji se ne zna ko je u njemu sahranjen. Priča se da su u ovom haremu i turbetu sahranjeni neki šehiti koji su pali u borbi s odmetnicima. Svaki nišan u ovom haremu ima “moru”, tj. izgubljenu i horizontalno postavljenu ploču u zemlji u koju je nišan usađen.
Oko sat hoda istočno od Dabrice nalazi se srednjevjekovni grad Koštur ili Koštun. Priča se da se ovaj grad držao sedam godina po padu Hercegovine u turske ruke. Na nj je udaralo sedam paša i svi su poginuli osvajajući ga. Zapadno od Zloglava, kraj rječice Radimlje, nalazi se jedan harem u kome su, po predanju, pokopani borci muslimani koji su poginuli prilïkom navale i udaranja na grad. Ovdje je bilo sedam turbeta u kojima su sahranjeni paše.
Na sedmom kilometru od Dabrice za Masline nalazi se jedna cesma koja je u ovom kraju poznata pod imenom Dobrović. Iz natpisa na njoj (samo godina) saznajemo da je sagrađena 1284. (1867/68) godine. Nju je, po predanju, sagradila Saliha Zugor, zvana Dobrović, iz Dabrice.
Na Sniježnici se nalazi kula i čatrnja porodice Omanovića. U selima Bračići i Koritlik nalaze se tri harema a u njima danas ne žive muslimani.
Na području Dabrice nalaze se slijedeći toponimi: Baltina dolina, po Baltama iz Mostara, Begov Vrt, Bogomile (nekoliko parcela nose ovaj naziv), Čelareva dolina, po Čelarima iz Mostara, Dućani (pašnjak), Durina dolina, Hadžina dolina, Hase, Hatičin do, Kula, Lihovića dol,
Lihovina, Omanovine, Salakovine, Salihova dolina i druge i dr.
