U pokušajima da se zaustavi širenje COVID-19 i tako spase životi, uvedena je online nastava u bh. školama i skraćeno je trajanje sati. U nekim kantonima imamo kombinovani model nastave u smislu da sedmicu dana učenici idu u školu, a sedmicu su online, ali samo za neke razrede. I tako već godinu dana, uz povremena ublažavanja.
Sve to je dovelo do toga da učenici traže instrukcije jer jednostavno ne mogu na online nastavi, pa ni u ovoj kombinovanoj, naučiti sve što trebaju i što će im biti od važnosti za budućnost uprkos maksimalnom trudu nastavnika.
– U posljednje vrijeme, od početka online nastave, učenici su nam se sve više obraćali da im trebaju instrukcije. I mi smo u jednom razdoblju i napravili instrukcije. Naši volonteri treneri, uz pomoć svojih prijatelja i kolega, su bili instruktori za to dodatno znanje za koje su učenici uskraćeni kako su ušli u online svijet – kazao je za Faktor Eldin Ćurovac, glasnogovornik Mreže vijeća učenika u BiH.
Dodao je kako su učenici najviše tražili i trebali instrukcije iz matematike, fizike, stručnih predmeta – posebno za tehničke srednje škole, ali da su trebali i instrukcije gramatike maternjeg jezika.
Nažalost, ima i neodgovornih.
– Neki učenici su se previše opustili u online nastavi. Javljali su nam se i tražili od nas da im mi pišemo sastave – rekao je Ćurovac.
Armin Čičak, profesor i osnivač servisa Mojprofesor.ba, kazao je kako nisu zabilježili neki enorman porast interesa za instrukcijama.
Međutim, istaknuo je, primijetio je kroz razgovore sa svojim učenicima da puno prepisuju, zajednički rade radove, koriste se nedozvoljenim metodama, novim načinima varanja, tako da su oni koji ne žele učiti samo pronašli nove načine da se “provuku”.
Čičak je napomenuo kako su i roditelji i djeca počeli negodovati i žele se vratiti u škole.
– Čas je skraćen na pola sata, završni razredi osnovne škole imaju pet-šest časova dnevno koje provode na računaru, zadaće rade na računaru, poslije se igraju na računaru, nema druženja, ne izlaze. To utječe i na psihu – dodao je Čičak.
Za roditelje, koji i sami sada daleko više vremena provode pomažući djeci u svladavanju gradiva, dodatne instrukcije znače i dodatni trošak.
Merima Bećarević, predsjednica Upravnog odbora Vijeća roditelja SK, istaknula je da su roditelji svjesni da kombinovani model nastave i sat od 30 minuta doprinose tome da se ne uspiju obraditi sve cjeline.
– Vjerujem da se sve više uzimaju instrukcije i dodatni sati kako bi pripremili djecu i pomogli im da se otklone nedostaci. Sigurno će biti propusta u znanju, ne krivim ni roditelja, ni učenika ni nastavnika. Nadam se da će nastavnici pronaći vremena da u narednom razredu nadoknade ono što se nije u ovome – dodala je Bećarević.
Ona je kazala kako roditelji vjeruju i da će u srednjim školama imati više tolerancije kada im dođu ovi osnovci, kao i fakulteti prema srednjoškolcima.
Delila Klovo Kajić, predsjednica neformalne grupe Roditelji Goražda, kazala je kako njenoj djeci, koja su prvi i drugi razred osnovne škole, ne trebaju instrukcije, ali prema onome što je čula od nekih roditelja, instrukcije uzimaju srednjoškolci, najčešće za matematiku i fiziku te pripreme pred upise.
– Pojedini roditelji su zabrinuti da će zbog online nastave djeca trebati instrukcije i iz drugih predmeta iako su odlikaši. To naravno znači dodatna izdvajanja za obrazovanje djece iz proračuna roditelja koji su proteklo vrijeme znali izdvojiti novac za kupovinu opreme za praćenje nastave, osim tamo gdje su osigurale škole za pojedine kategorije – istaknula je Klovo Kajić za Faktor.
– Bilo bi korisno da ministarstvo i škole ponude besplatnu dodatnu nastavu tokom juna za sve predmete za koje postoji iskazana potreba, a do koje je došlo zbog online nastave i skraćenih sati. Dobrostojećim roditeljima nije nikakav problem platiti svojoj djeci dodatne instrukcije, ali nekim roditeljima jeste – apelirala je Klovo Kajić.
Čapljinski portal
