Ljubičasti dan je dan pružanja podrške osobama s epilepsijom. Obilježava se 26. marta na svim kontinentima i u više od stotinu zemalja svijeta te je proglašen najutjecajnijim međunarodnim danom u svrhu podizanja nivoa osviještenosti o epilepsiji.
Dan je osnovan 2008. godine inicijativom djevojčice Cassidy Megan, njenih roditelja i Udruženja za epilepsiju iz Nove Škotske u Kanadi.
Epilepsija je najčešća hronična neurološka bolest kod djece, koja se javlja kod 0,5 do 1 posto djece. Najveća broj novih slučajeva epilepsije se javlja u prvoj godini života. Edukacija o epilepsiji namijenjena roditeljima, starateljima, odgajateljima u vrtićima, nastavnicima, ali i općoj populaciji je veoma bitna za adekvatan pristup djeci sa epilepsijom, kako bi se pružila pravovremena prva pomoć u toku epileptičnog napada, te izbjegle predrasude i strah.
Epilepsija je hronična bolest koju karakteriziraju epileptični napadi koji se ponavljaju. Radi se o prolaznim smetnjama u radu mozga, a dešavaju se zbog prenadraženosti nervnih ćelija.
Mozak je najkompleksnijih organ u ljudskom tijelu. Sastoji se od desetina milijardi ćelija, koje su međusobno povezane i funkcionišu u međusobnoj harmoniji. Mozak kontroliše i određuje aktivnosti ljudskog bića. Pored toga, do mozga dolaze informacije iz vanjskog svijeta. Pojedina područja mozga su specijalizirana za određene funkcije, naprimjer, postoje područja u mozgu koja su odgovorna za upravljanje mišićnih aktivnosti, za vid, sluh, osjet.
Između epileptičnih napada mozak funkcioniše normalno. Prenadraženost nervnih ćelija može biti ograničena na malom području, bez daljnjeg širenja, što izaziva blaže epileptične napade, npr. trzaje ruke ili ugla usana, bez gubitka svijesti. Ukoliko se prenadraženost neurona proširi na cijeli mozak, javlja se epileptični napad sa gubitkom svijesti.
Epilepsija se liječi lijekovima, najčešće je dovoljna terapija jednim lijekom, ali se u nekim slučajevima upotrebljava nekoliko lijekova. Liječenje je dugotrajno, pri čemi je veoma bitno redovno i svakodnevno uzimanje lijekova.
Provocirajući faktori, koji mogu uzrokovati pojavu epileptičnih napada kod osoba koja se liječe od epilepsije
Osoba s epilepsijom treba izbjegavati sve ono što može izazvati napade. Jedna od najvažnijih preporuka je redovno i dovoljno dugo noćno spavanje. Nedovoljno noćno spavanje je najveći provocirajući faktor epileptičkih napada kod neke djece. Zbog toga je vrlo važno redovno i dovoljno dugo noćno spavanje koje se ne može nadoknaditi dužim jutarnjim spavanjem. Ne preporučuje se da se pacijent ujutro probudi, popije lijek i ponovo zaspi. Ako se napadi javljaju tokom noćnog spavanja, ne preporučuje se dnevno spavanje jer može izazvati napad. Preporučuje se izbjegavanje uzimanja i najmanjih količina alkoholnih pića, čak i piva, što adolescenti ponekada praktikuju.
Menstruacija može izazvati napad, pogotovo ako postoji poremećaj ciklusa.
Briga i strah, odnosno jaki emocionalni stresovi mogu eventualno izazvati napad.
Poseban provocirajući faktor može biti gledanje televizijskog programa ili pretjerana upotreba digitalnih ekrana. Neka djeca su osjetljiva na treperenje svjetlosti, što može izazvati napad. Češća je ako je osoba blizu ekrana, ako je soba u kojoj se gleda televizija ili igra na kompjuteru zamračena. Veliki problem su videoigre gdje pored „treperenja“ ekrana imamo i dodatne fotoefekte u različitim frekvencijama. Slično se nekada ponašaju i svjetlosni efekti u disko-klubovima u koje odlaze adolescenti.
Šta učiniti u slučaju epileptičnog napada?
– Ostati pored osobe u napadu do prestanka napada. Epileptični napadi su nepredvidivi i teško je odrediti koliko će trajati i šta će se dogoditi tokom napada. Neki napadi mogu započeti neznatnim simptomima, a u dalje toku dovesti do gubitka svijesti i pada. Povreda se može dogoditi tokom napada ili nakon napada.
– Obavezno pogledati na sat i odrediti vrijeme od početka do završetka epileptičnog napada.
– Ostati miran, većina epileptičnih napada traje nekoliko minuta i spontano prestaje
– Prevenirati povrede sklanjanjem oštrih predmeta
– Skloniti promatrače, zamoliti nekoga da ostane u blizini ako zatreba
– Ne pokušavati zaustaviti trzaje tijela
– Ne stavljati bilo šta u usta osobe u epileptičnom napadu. U toku napada vilice mogu biti čvrsto stisnite zbog spazma mišića lica, ne otvarati nasilno usta. Ne može doći do ugušenja jezikom u toku napada
– Okrenuti osobu u napadu na bok, sa ustima okrenutim prema podu, donju vilicu potisnuti prema naprijed. Ovo omogućava slijevanje pljuvačke i onemogućava da pljuvačka ili povraćeni želučani sadržaj blokira dišni put
zenicablog.com
