Muzej franjevačkog samostana ”Duha Svetoga” u Fojnici trenutno radi samo dva dana u sedmici, zbog hladnog vremena i pandemije virusa korona, ali vrata otvaraju kad god im se neko od posjetilaca najavi.
Vodič kroz Muzej Natalija Šimunić naglašava da je zbog dotrajalosti srušen prije 20 godina stari dio samostana u kojem je bio Muzej i biblioteka, a izgrađena nova zgrada na istom mjestu. Zgrada Muzeja u ovom obliku sa novom postavkom djeluje otprilike sedam godina.
Na tri sprata, Muzej sadrži dvije do tri hiljade eksponata. Etnografski i rudarski dio sadrži rude i minerale, oruđe i oružje iz Osmanlijskog Carstva i kovačke alate. Sastavni dio je i biblioteka, stara i nova. Stara biblioteka sa više od deset hiljada naslova koristi se najviše za potrebe istraživanja. Nova biblioteka ima oko 40.000 naslova i koristi se više nego stara, članarina se ne plaća. Naslovi iz nove biblioteke mnogo se koriste naročito u periodu pandemije, kad se vrijeme više provodi u kući.
– Imamo više od 120 članova. Najviše su to učenici, koji traže lektire, a čitaju i druge naslove – kaže Šimunić.
U okviru Muzeja je i misno ruho, franjevačka zbirka. Tu su izloženi dokument ”Ahdnama” i plašt, te najstarija slika u Bosni i Hercegovini. Ima i dosta misnica, kaleža, križeva, većinom rad fojničkih majstora.
Kako Šimunić naglašava, ”Ahdnama” je potpisana 28. maja 1463. godine u mjestu Milodraž, na području opštine Kiseljak. Dogodilo se to u vojnom logoru kad je fratar Anđelo Zvizdović izašao pred sultana i zatražio da zaštiti katolike i franjevce na ovim prostorima, da mogu slobodno ispovijedati vjeru.
– Original dokumenta ”Ahdnama” je u arhivu Franjevačkog samostana, a u Muzeju je izložena kopija tog dokumenta. Izložen je i svileni plašt kojim je, kako se vjeruje, sultan ogrnuo fra Anđela Zvizdovića – ispričala je Natalija Šimunić.
Jedna soba Muzeja rezervirana je za numizmatiku (novac rimski, grčki, srednjovjekovni bosanski novac, sve do novca iz 19. stoljeća i papirnih novčanica novijeg datuma), kao i arheološke iskopine iz 12. stoljeća prije Krista. Muzej raspolaže i bogatom galerijom sa više od 250 slika raznih autora.
Kroz Muzej je dosad prošlo dosta posjetilaca, znalo ih je biti i do devet hiljada za godinu dana. Uslijed pandemije virusa korona, bilježe manji broj posjetilaca, uglavnom iz Bosne i Hercegovine.
– Sporadično dolaze turisti, a nekad su dolazili iz više od 40 država svijeta. U 2019. godini imali smo oko 5500 posjetilaca, a samo 1500 posjetilaca u 2020. godini. Pandemija se negativno odrazila na sve, pa i na Muzej – kaže naša sagovornica.
Natalija Šimunić živi u prirodnom i zdravom okruženju, na čistom zraku, a posljedice pandemije ne osjeća direkno. Ipak, tužna je što ne može, u punom kapacitetu, raditi posao u kojem toliko uživa. Vjeruje da je to privremeno. Ona i kolegica, koja zajedno sa njom radi u Muzeju, nadaju se da će se posjetioci u većem broju vratiti u taj muzej te tako udahnuti život i samom gradu koji umnogome živi od turizma.
Muzej je dio Franjevačkog samostana ”Duha Svetoga” u Fojnici koji čine još crkva i arhiv. Predmeti koji se nalaze u Samostanu uglavnom su rađeni od fojničkog zlata i srebra, a radili su ih fojnički majstori.
Franjevci su u Fojnicu došli u 14. vijeku. Prva crkva je bila u gradu Fojnica. Na sadašnju lokaciju, ispod brda Križa, prešli su u 16. vijeku. U samostanu trenutno živi sedam franjevaca, obavljaju redovne dužnosti za samostan i župu. Crkva je iz 19. vijeka, urađena po projektu Josipa Vancaša, a iznutra ju je oslikao Josip Oisner 1894. godine. Muzej franjevačkog samostana u Fojnici kandidiran je 2016. za nagradu Evropskog muzeja godine, u konkurenciji 60 najboljih muzeja u Evropi.
(Fena)
