Jedan od značajnijih pjesnika bosanskohercegovačke književnosti, Mehmedalija Mak Dizdar, rođen je 17.10.1917. godine u Stocu. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu. Svoje školovanje je nastavio u Sarajevu, gdje 1936. završava Državnu šerijatsku gimnaziju. Prvim pjesničkim radovima javio se kao srednjoškolac u listu Trezvenost (1933) gdje je dobio prvu nagradu za najbolju pjesmu. Od početka pisanja, Mehmedalija Dizdar, svoje radove potpisuje pseudonimom Mak.
Vidovopoljska noć je prva Makova zbirka pjesama (1936).
Poslije Drugog svjetskog rata, Mak je radio kao novinar, novinski urednik, poštanski službenik.
Bio je urednik Narodne prosvjete (1951-1959).
Objavio je i dvije poeme: Plivačica (1954) i Povratak (1958).
Zbirke pjesama: Okrutnost kruga (1960) i Koljena za Madonu ( 1963), Minijature (1965), Ostrva (1966).
Naučno-stručni radovi: Stari bosanski tekstovi (1969) i Stari bosanski epitafi (1961).
Zbirka pjesama Kameni spavač (1966) je nastala u vrijeme pjesnikove književne zrelosti i predstavlja vrhunac Makovog književnog stvaralaštva.
Otvoreno priznavanje treće, bosanske, varijante srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika, Mak je izrazio u eseju Marginalije o jeziku i oko njega (1970).
Bio je glavnik urednik časopisa Život od 1964. godine do svoje smrti.
Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja (Dvadesetsedmojulska nagrada BiH, Zmajeva nagrada i Zlatni vijenac Struških večeri poezije).
Mak Dizdar je umro 14. 8. 1971. godine u Sarajevu.





