Danas, 15. 9. 2021. godine obilježava se 10 godina od smrti Nedžada Ibrišimovića.
Tim povodom održat će se dvije manifestacije u znak sjećanja i to u gradovima Tuzla i Žepče.
Centralna manifestacija je u Tuzli u JU Bosanski kulturni centar TK i trajat će do kraja ovog mjeseca, od 15. 9. do 26. 9. 2021. godine.
Vrijedna ekipa Hari Ejubovic i Hazim Mujčinović su priredili izložbu likovnih radova Nedžada Ibrišimovića, književno veče kroz panel diskusiju, kao i predstavu “Kuća bez vrata” koju režira Gradimir Gojer.
Druga manifestacija se održava već 10. godinu zaredom u Žepču, u kući djetinjstva Nedžada Ibrišimovića, a u organizaciji BZK “Preporod” Žepče, Rusmir Agic i Sanjin Kodrić (Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” u Bosni i Hercegovini).
To je ekipa koja neumorno i bez prestanka sve ove godine u Žepče dovodi eminentne kulturne i javne ličnosti da prezentuju i govore o liku i djelu Nedžada Ibrišimovića.
Za one koji još uvijek ne znaju ko je bio jedan od darovitijih umjetnika koje je Bosna rodila, kako to kaže veliki akademik Abdulah Sidran, evo malog podsjetnika i kratke biografije:
Nedžad Ibrišimović (20. oktobar 1940. Sarajevo – 15. septembar 2011. Sarajevo) je pripovjedač, romansijer, dramski pisac i publicist. Osnovnu školu je završio u Žepču. Školu za primijenjenu umjetnost, odsjek vajarstvo, završio je 1961. godine u Sarajevu. U Sarajevu je 1977. i diplomirao na Filozofskom fakultetu, odsjek filozofija.
Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine od 1964. godine i član je Udruženja likovnih umjetnika BiH od 1982. godine.
Dopisni je član ANUBiH od 2008. godine.
U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995 neposredno se uključio u odbranu zemlje. Na Dobrinji je organizovao podružnicu Kulturnog društva Bošnjaka Preporod koja je radila i u doba blokade ovog dijela grada Sarajeva. Predsjednik je Društva pisaca Bosne i Hercegovine u dva mandata, od 1993. do 2001. godine.
Od 1995. do 1998. bio je glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost Život. Osnivač i predsjednik Legološkog udruženja BiH.
Autor je više knjiga priča, pripovijesti, drama i romana koje su prevođene na češki, turski, albanski, španski, arapski, engleski, francuski, njemački i talijanski jezik. Prvu priču objavio je još kao osnovac u listu Plavi vjesnik (U bostanu), a potom se pojavio u Oslobođenju pričom Posjeta 1959. godine, nakon čega slijedi bogat pripovjedački i romaneskni opus. Veliki dio Ibrišimovićeve proze uobličen je u dramske tekstove koji su predstavljeni na mnogim bosanskohercegovačkim scenama, ali i izvan njih.
Autorova pozorišna adaptacija Ugursuza gostovala je u četiri grada Poljske (Vroclav, Krakov, Lođ i Varšava), te Sterijinom pozorju u Novom Sadu. Sam autor je dramatizovao romane Ugursuz (1970) i Karabeg (1983). Drame Nedžada Ibrišimovića izvođene su na festivalima u Bosni i Hercegovini i to na Susretima pozorišta / kazališta BiH u Brčkom, Pozorišnim kazališnim igrama u Jajcu i Festivalu bosanskohercegovačke drame u Zenici. Autor je i nekoliko radio-drama, te TV-drame Ćilim, prvi put emitovane 1970. godine u režiji Aleksandra Jevđevića. Prema romanu Ugursuz snimljen je TV-film u režiji Pjera Majhrovskog za čiju je filmsku adaptaciju Nedžad Ibrišimović nagrađen prvom nagradom za tekst na bledskom festivalu (1970). Naporedo sa pisanjem proze Nedžad Ibrišimović se bavio i likovnom umjetnošću, vajao je i slikao. Imao je četrnaest samostalnih izložbi. Značajna zbirka njegovih portreta Abdulaha Sidrana pohranjena je 2000. godine u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Nakon izlaska iz štampe romana Vječnik (2005), Društvo pisaca BiH donijelo je odluku o njegovoj kandidaturi za Nobelovu nagradu za književnost.
BIBLIOGRAFIJA
1. Kuća zatvorenih vrata, priče, Svjetlost, Sarajevo, 1964.
2. Ugursuz, roman, Svjetlost, Sarajevo, 1968; Zla krev, prijevod na češki Milada Nedvedeva, Odeon, Praha, 1976; Ugursuz, Veselin Masleša, Sarajevo, 1982; Ugursuz, edicija Savremana književnost naroda i narodnosti BiH u 50 knjiga, Svjetlost, Sarajevo, 1985; Ogursezi, prijevod na albanski Musa Ramadani. Rilindija, Prishtine 1988; Ugursuz, edicija Muslimanska književnost XX vijeka u 25 knjiga, Svjetlost, Sarajevo, 1991; Ugursuz, edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga, Preporod, Sarajevo, 1996; Ugursuz, Biblioteka izabranih djela, Svjetlost, Sarajevo, 1997; Ugursuz, Publishing, Sarajevo, 1999; Ugursuz, Autorsko izdanje, Sarajevo, 2009; Ugursuz. V.B.Z., Zagreb, 2011.; Ugursuz, Ketebe, Istanbul 2019.
3. Karabeg, roman, Svjetlost, Sarajevo, 1971; Karabeg, drugo izdanje, Svjetlost, Sarajevo, 1984/1985; Karabeg, El-Kalem, Sarajevo, 1996; Karabey, prijevod na turski jezik, Suat Engüllü, Sakarya Valiligi, Adapazari, 2007.
4. Priče, priče, Svjetlost, Sarajevo, 1972.
5. Živo i mrtvo, priče, Svjetlost, Sarajevo, 1978.
6. Zmaj od Bosne, pripovijest, Svjetlost, Sarajevo, 1980.
7. Bog si ove hefte, autobiografska proza, Svjetlost, Sarajevo, 1980; Car si ove hefte, Autorsko izdanje, Sarajevo, 1991.
8. Šamili i Tubakovi, priče, Svjetlost, Sarajevo, 1984/1985.
9. Nakaza i vila, kratke priče, Svjetlost, Sarajevo, 1986.
10. Drame, Veselin Masleša, 1988.
11. Kuća bez vrata i druge priče, Svjetlost, Sarajevo, 1989.
12. Braća i veziri, roman, Veselin Masleša, Sarajevo, 1989; Braća i veziri, Autorsko izdanje, Sarajevo 1991.
13. Dva dana u Al-Akaru, pripovijest, Biblioteka Ključanin, Sarajevo, 1991.
14. Knjiga Adema Kahrimana napisana Nedžadom Ibrišimovićem Bosancem, pripovijest, Svjetlost, Sarajevo, 1992; Knjiga Adema Kahrimana napisana Nedžadom Ibrišimovićem Bosancem, dvojezično izdanje na bosanskom i engleskom, Ljiljan, Sarajevo, 1994; Knjiga Adema Kahrimana napisana Nedžadom Ibrišimovićem Bosancem, pripovijest, Biblioteka Egzil-a-b-c, Ljubljana, 1994; El libro de Adem Kahriman, prijevod na španski Antonio Saborit i Stephen Schwartz, Breve Fondo Editorial, Mexico, 2000; Knjiga Adema Kahrimana napisana Nedžadom Ibrišimovićem Bosancem, pripovijest, trojezično izdanje na bosanskom, engleskom i njemačkom, Društvo pisaca BiH, Sarajevo, 2003; Knjiga Adema Kahrimana napisana Nedžadom Ibrišimovićem Bosancem, Connectum, Sarajevo, 2006.
15. Zambaci moje duše, pjesme, Preporod, Sarajevo, 1994; Zambaci moje duše, Ocean, Travnik, 1994; Zambaci moje duše, Svjetlost-komerc, Sarajevo, 1994; Bosna je ćilimom zastrta, Međunarodni centar za mir, Sarajevo, 1996.
16. Ruhani i šejtani inspiracija, članci i intervjui, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1996. Ruhani i šejtani inspiracija, Legološko udruženje u BiH, Sarajevo, 2013.
17. Bio jednom jedan ( 77 priča), kratke priče, OKO, Sarajevo,
2000; Nakaza i vila (Bio jednom jedan, 77 priča), Biblioteka Dani, Sarajevo, 2005; Bio jednom jedan, prijevod na arapski Gamal Muhammed Saed, Kairo, 2007; Bio jednom jedan, Connectum, Sarajevo, 2009.
18. Woland u Sarajevu, drama, CZKIO, Tešanj, 2000.
19. Vječnik (odlomci iz romana u rukopisu), Prusac, 2001.
20. Vječnik, roman, Svjetlost-komerc, Sarajevo, 2005; Vječnik, Svjetlostkomerc, Sarajevo, 2005; Vječnik, Svjetlost-komerc, Sarajevo, 2006; Vječnik, Svjetlost-komerc, Sarajevo, 2006; Vječnik, Autorsko izdanje, Sarajevo, 2007; Vječnik, V.B.Z., Zagreb 2oo7; Vječnik, Zalihica, Sarajevo, 2008; Vječnik, Šahinpašić, Sarajevo, 2008; Eternee, prijevod na engleski Ahmed i Lejla Ananda, ANUBiH, Sarajevo, 2010; Eternee, prijevod na engleski Ahmed i Lejla Ananda, ANUBiH, Sarajevo, 2011. Véčnik, prijevod na češki jezik Mihad Mujanović, Malvern, Praha, 2016.; Vječnik, Legološko udruženje BiH, Sarajevo 2019.
21. Nepoznati ljudi, izbor priča, Bosanska riječ, Sarajevo, 2009.
22. El-Hidrova knjiga, roman, Autorsko izdanje, Sarajevo 2011.;
El-Hidrova knjiga, Legološko udruženje BiH, Sarajevo, 2019.
RADIO I TV-DRAME:
1. Najbolji časovničar na svijetu, radio-drama, 1967.
2. Pisac i njegova kreatura, radio-drama, 1968.
3. Zlatni most, radio-drama, 1968.
4. Ćilim, TV-drama, 1970.
5, Glas koji je pukao o Egidiju, radio-drama, 1974.
6. Izvor, radio-drama, 1977.
POZORIŠNE PRAIZVEDBE
1970. Ugursuz, Bosansko narodno pozorište Zenica, režija Ljubiša Georgijevski
1983. Karabeg, Bosansko narodno pozorište Zenica, režija Sulejman Kupusović
1985/86. Boja hrđe, Kamerni teatar 55, režija Sulejman Kupusović
1996. Karabeg, Bosansko narodno pozorište Zenica, režija Slobodan Stojanović
1997. Zmaj od Bosne, Bosansko narodno pozorište Zenica, režija Gradimir Gojer
1997. Ugursuz, Kamerni teatar 55, režija Gradimir Gojer
2003/04. Woland u Sarajevu, Kamerni teatar 55, režija Gradimir Gojer
2004. Karabeg, Narodno pozorište Tuzla, režija Gradimir Gojer
SAMOSTALNE IZLOŽBE
1985. Sarajevo, Mala galerija Radničkog univerziteta
1988. Sarajevo, Galerija Dom mladih
1989. Sarajevo, Galerija Radničkog univerziteta
1989. Sarajevo, Galerija Leonardo
1990. Sarajevo, Rabuzinov hol
1990. Sarajevo, Dom pisaca
1992. Sarajevo, Dobrinja
1994. Sarajevo, Galerija Paleta
1996. Sarajevo, Dom pisaca
1997. Sarajevo, Galerija Gabrijel
1997. Sarajevo, Galerija Gabrijel
2004. Sarajevo, Galerija Preporod
2006. Sarajevo, Galerija Roman Petrović
2007. Sarajevo, Galerija Gabrijel
NAGRADE
1969. Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za roman Ugursuz
1970. Prva nagrad za dramski tekst na svejugoslovenskom Festivalu
TV-drama na Bledu za televizijsku adaptaciju Ugursuza
1971. Nagrada IP Svjetlost za roman Karabeg
1989. Nagrada IP Veselin Masleša za roman Braća i veziri
1992. Nagrada Društva pisaca za roman Knjiga Adema Kahrimana
2003. Nagrada za najbolji dramski tekst na Festivalu domaće drame u Zenici za dramu Woland u Sarajevu
2005. Nagrada Skender Kulenović za Izabrana djela
2005. Nagrada BZK Preporod za roman Vječnik
2005. Nagrada izdavača i knjižara BiH za roman Vječnik
2005. Nagrada Hasan Kaimija za roman Vječnik
📷: Fuad Fočo, Fb.stranica N. Ibrišimović
