Materijalizam” je reč sa negativnom konotacijom. Međutim, istraživanja dosljedno pokazuju da nije loš samo kao riječ, već i kao pojava. Ona kazuju da ljudi koji kupuju stvari koje im nisu potrebne često pokazuju sljedeće psihološke probleme: manje zadovoljstvo životom, manje su srećni i skloniji su depresiji, paranoidnosti i narcizmu. Ne zvuči baš dobro, zar ne?
Poput studija koje se bave proučavanjem uspjeha i sreće, i ovdje su mnogi nalazi korelacione prirode (kazuju nam šta je sa čime povezano, ali ne i zašto!).
Svakako, ne može se mirne savjesti reći da je materijalizam uzročnik svih spomenutih problema, već samo da je sa njima povezan.
Materijalna spram iskustvene kupovine
Lif Van Boven sa Univerziteta u Koloradu i Tomas Gilovič sa Kornel univerziteta sproveli su interesantan eksperiment koji može biti jedan od djelića slagalice, to jest – odgovora na pitanje da li materijalizam rezultuje smanjenim osjećajem sreće (Van Boven & Gilovich, 2003).
Oni su grupu studenata nasumično podijelili u dvije grupe i svakoj od njih dali nešto drugačije instrukcije:
1. Prva grupa trebalo je da napiše opis materijalne kupovine koja ih je učinila srećnim. Materijalna kupovina uključuje stvari kao što su odjeća, tehnološki gedžeti, kompjuteri i tako dalje. To je moglo biti nešto što su kupili sami sebi ili što je neko kupio njima.
2. Zadatak druge grupe bio je nešto drugačiji: oni su trebali da opišu iskustvenu kupovinu koja im je pričinila zadovoljstvo. Pod tim se mislilo na obrok u restoranu, ulaznice za neki događaj ili vaučere i karte za putovanje.
Ispitanici su prije i poslije opisivanja popunjavali upitnike koji su mjerili stepen njihovog aktuelnog zadovoljstva. Zatim, nedelju dana kasnije, istim ispitanicima date su njihove sopstvene deskripcije kupovina. Trebalo je da razmisle o njima, nakon čega su ponovo izvještavali o svojim osjećanjima, odnosno zadovoljstvu koje osjećaju ili ne u tom trenutku.
U poređenju ove dvije grupe pronađene su razlike shodno vrsti kupovine koju su obavljali. Rezultati su pokazali da su se učesnici osjećali bolje kada su razmišljali o svojim iskustvenim kupovinama u odnosu na materijalne.
Razmišljanje o kupovini
Nakon ovakvih rezultata, Van Boven i Gilovič predvideli su da će ljudi više vremena provesti razmišljajući o iskustvenim nego o materijalnim kupovinama. Kako bi provjerili ovu pretpostavku, ispitanicima su rekli da razmišljaju o svojim kupovinama, obje vrste, kojima su posebno bili zadovoljni. Zatim je od njih traženo da procijene o kojima su razmišljali duže. Rezultati su nedvosmisleno pokazali da su ljudi drastično više razmišljali o iskustvenim u odnosu na materijalne kupovine (83%).
Zašto više vrednujemo iskustva u odnosu na materijalne predmete?
Ovo istraživanje pokazalo je da više vrednujemo svoje iskustvene kupovine i da nam one pružaju više zadovoljstva. Ali, zašto je to tako? Van Boven (2005) sugeriše tri razloga:
1. Iskustva se poboljšavaju s vremenom (materijalni predmeti ne)
Razlog zašto se iskustva poboljšavaju može ležati u mogućnosti da o iskustvima razmišljamo na apstraktniji način nego što je to slučaj sa materijalnim predmetima. Naprimjer, ako pomislimo na zabavno ljetovanje iz svoje mladosti, lako se možemo sjetiti apstraktnog osjećaja toplote sunca i dobrog raspoloženja, ali ćemo se teže sjetiti šta smo radili svakog dana ponaosob. Na momente nam je možda bilo i dosadno, ali toga se, kada je u pitanju sveukupan doživljaj, vjerovatno nećemo sjećati.
O materijalnim stvarima teže je razmišljati na apstraktnom nivou. Automobil koji smo kupili i dalje je automobil, lijepa nova jakna koju smo našli na rasprodaji uvijek će biti samo jakna. Vjerovatnije je da je iskustvo sa ljetovanja, što je duže u našem sjećanju, dobilo i simbolično značanje, što će se mnogo teže desiti kada je u pitanju materijalni predmet.
2. Iskustva su otpornija na negativna poređenja
Poznato je da socijalna poređenja imaju ogroman uticaj na to kako vidimo događaje koje procjenjujemo kao pozitivne. Jedan dobar primjer jeste nalaz jedne studije koja je pokazala da bi ljudi radije preferirali da zarađuju 50.000 dolara godišnje ukoliko drugi zarađuju 25.000, nego 100.000 dolara, a da drugi pritom zarađuju 200.000 $. (Solnick & Hemenway, 1998).
Drugim riječima, ne radi se o tome koliko mi zarađujemo, koliko o tome koliko zarađujemo u poređenju sa drugim ljudima. Kada je u pitanju socijalno poređenje, ne radi se o količini novca, već o tome kako se osjećamo povodom svoje zarade.
Sličan efekat uočen je i kada je riječ o materijalnim posjedima. Ako postoji toliko LCD televizora koje možete da odaberete, lakše je napraviti negativno poređenje između našeg izbora i drugih raspoloživih opcija.
Iskustva su, s druge strane, otpornija na ovu vrstu negativnog poređenja. Kako bi objasnio ovaj fenomen, Van Boven navodi da razlog tome može ležati u činjenici da iskustva imaju jedinstvenu prirodu. Teže je napraviti negativno poređenje kada nema ničega sa čime bi ono moglo direktno da se poredi. Ipak se uspomene sa ljetovanja svih nas razlikuju.
S druge strane, ne postoji način da se uporede dva (različita) iskustva (različitih) ljudi. Poređenje materijalnih predmeta, s druge strane, vrlo je jednostavno. Za to postoji čak i gomila sajtova.
3. Iskustva imaju veću socijalnu vrednost
Postoje dva razloga zašto iskustva imaju veću socijalnu vrijednost od materijalnih stvari.
Prvo – iskustva mogu da podstiču naše socijalne odnose, a dobri socijalni odnosi pozitivno utiču na osjećaj sreće. Drugo, društveno je prihvatljivije sa drugima diskutovati o svojim iskustvima nego o materijalnim posjedima. Oni koji to rade obično se ne smatraju popularnim kao oni koji sa drugima dijele svoje avanture sa ljetovanja.
Ograničenja
Ovakva vrsta istraživanja još uvijek je u ranoj fazi. Van Boven ističe da postoji par potencijalnih problema koji još uvijek čekaju da budu otkriveni:
✎ Eksperimenti su ispitivali kratkoročne emocije – da li one kao takve mogu da doprinesu dugotrajnijem osjećanju sreće?
✎ Ljudi koji su izrazito orijentisani ka materijalizmu zaista mogu osjećati veće zadovoljstvo pri materijalnoj u odnosu na iskustvenu kupovinu.
“Materijalističke” dileme
Uprkos ovim ograničenjma, a uzevši u obzir dokaze nastale na osnovu eksperimenata, čini se da postoje dobri, psihološki potkovani razlozi zašto iskustva imaju veći potencijal da nas učine srećnima u odnosu na materijalne posjede. Do određene granice moguće je zaista razumjeti zašto iskustva dobijaju bitku nad posjedima kada je riječ o sreći.
Stvar je i u tome da je društvo u kakvom živimo materijalistički orijentisano, tako da se predmeti vrednuju po tome koliko mogu da doprinesu našoj sreći. A materijalizam je, rekli smo, riječ sa negativnom konotacijom. Ipak, svako od nas ima je u svom rječniku.
https://www.psihoverzum
