Kako kupiti mačka u vreći i pronaći dlaku u jajetu?

Autorica:

Ponekad je doslovno nemoguće shvatiti jezik i njegovu logiku. Kako nastaju fraze o kojima nikada ne razmišljamo i koje koristimo po naslijeđenom automatizmu?

Kad bismo baš tjerali mak na konac i tražili dlaku u jajetu, tada ne bismo svakodnevno izgovarali ovakve izraze praveći se da su oni sami po sebi razumljivi, već bismo se morali pitati kako ćemo, zaboga, natjerati mak na konac i otkud nam uopšte ideja da bismo u jajetu mogli pronaći dlaku. Na kraju krajeva, ozbiljno bi nas zabrinulo zašto to uopšte govorimo. Nije sasvim jasno na čemu se temelji naš osjećaj da se, korištenjem riječi u značenju različitom od doslovnog, uspijevamo bolje i preciznije izraziti. Jesmo li pobrkali lončiće ili je samo riječ o našoj, i inače prilično raširenoj sklonosti da prodajemo muda pod bubrege i mlatimo praznu slamu?

Iako ove izraze često koristimo, ipak ne znamo objasniti zašto imaju određeno značenje, ono koje smo im pridali. Da bismo to mogli objasniti, prethodno bismo morali znati kako nastaju riječi. Zašto kuću nazivamo “kućom”, a ne primjerice “krifom” ili nekako drugačije? Ukoliko smo iskreni, priznat ćemo da o tome nemamo tri čiste. Ono što precizno znamo samo je kontekst u kojem ćemo ove izraze upotrijebiti jer, iako se čini da bi zbog svoje nedoslovnosti svakome mogli značiti nešto drugo, njihovo je značenje zapravo vrlo precizno određeno.

Primjerice, da je nekome pala sjekira u med uvijek i svima znači da je taj neko imao sreće, ako nije ni luk jeo ni luk mirisao onda nije kriv niti odgovoran za neko djelo, a ako je prošla baka s kolačima prilika je zauvijek propuštena. Za porijeklo nekih od ovih frazema postoje objašnjenja, ali uglavnom nepouzdana, tek pretpostavke. O čemu je, naprimjer, morao misliti i kakve su sve životne nevolje snašle jadnika koji je u raspravi s nekim prevarantom, stišćući zube i šake, prvi put u povijesti ljutito viknuo: “Nisam ti ja vesla sisao!”

Time je, dakako, želio slikovito dočarati da nije naivan i da se neće dati preveslati. I dok su neki izrazi smisleni i objašnjivi, ima ih i vrlo zbunjujućih. Primjerice, to da je putnik slijep, ukoliko se uspijeva voziti bez kupljene karte, baš i nije logično jer bismo prije trebali reći da je slijep kontrolor karata koji ga nije vidio.

Krokodilske suze

Za izraz “krokodilske suze” u značenju lažnog ili pretjeranog iskazivanja tuge, kažu da je nastao zato što krokodili zaista obilato plaču dok proždiru svoj plijen pa to djeluje kao lažna tuga. Ali, krokodili uopšte ne plaču iz tuge, već zato što su im suzne žlijezde povezane sa žlijezdama slinovnicama pa dok žvaću refleksno ispuštaju suze.

Kad, pak, neko priča same besmislice i to čini često i obilato, reći ćemo da lupa k’o Maksim po diviziji. Sve nas koji smo se pitali po kojem je legendarnom borcu Maksimu nastao ovaj frazem, razočarat će odgovor da, izvan holivudskih blockbustera, nema takvog borca koji bi se sam suprotstavio dvadeset hiljada vojnika, koliko obično čini jednu diviziju. Zapravo je naš Maksim prvi automatski mitraljez, koji je ispaljivao 500 metaka u minuti, a koristio se tokom Prvog svjetskog rata. Ime je dobio po svom izumitelju Hiramu Stevensu Maximu. Za izraz “pijan k’o majka” nude se dva objašnjenja. Prvo kaže kako su u stara vremena liječnici rodiljama, umjesto anestezije, običavali dati rakiju radi umanjenja porođajnih boli, a drugo da se ovo “majka” ne odnosi na ženu, nego na zemlju pa bi, u tom slučaju, “pijan k’o majka” aludiralo na zemlju natopljenu vodom.

Ako bi ovo bilo vjerno objašnjenje, tada bi ovaj izraz bio podudaran onome “pijan k’o zemlja”. Na kraju, ima i takvih izraza kojima znamo autora jer potječu iz književnosti. Tako, naprimjer, kad za nešto o čemu nemamo baš nikakvog pojma kažemo kako su to španska sela, tada citiramo J. W. Goethea u “Patnjama mladog Werthera”.

Sve u šesnaest

Posebnu grupu čine frazemi koji sadrže brojeve. Kad želimo naglasiti kako smo sretni, zadovoljni pa i zaljubljeni, kažemo da smo na sedmom nebu, a izrazom “ni pet ni šest” poručujemo da smo nešto učinili bez okolišanja. A onda opet, neka su objašnjenja tako neuvjerljiva da ih ni pas s maslom ne bi pojeo. Tako smo našli da se izraz “sve u šesnaest”, koji znači “svom snagom”, povezuje s notom šesnaestinkom koja simbolički predstavlja brz ritam ili s mladenačkom dobi od šesnaest godina (sweet sixteen) koja sugeriše energiju i snagu pa čak i sa šesnaestercem u nogometu!? Ove i slične pučke etimologije, osim što vjerovatno nisu tačne, pokazuju kako daleko smo spremni ići ne bismo li dali neki smisao svom govoru jer ne želimo ispasti ludi k’o kupus.

Sve u svemu, čini se da prelijevamo iz šupljeg u prazno, nemoćni u pokušaju da shvatimo jezik. Malo je reći da smo u nebranom grožđu dok ga slušamo začuđeni vlastitom nesposobnošću tumačenja. Pa iako smo zbog toga u banani, bar nismo ljuti k’o ris, ružni k’o pas, bezobrazni k’o šlapa, blijedi k’o krpa, gladni k’o vuk, pijani k’o letva, a ni glupi k’o stup. Na kraju krajeva, što taj mačak traži u vreći za nas je sve samo ne mačiji kašalj.

Next Post

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

NAJNOVIJE

X