Šipak je biljka prema kojoj se u Hercegovini ljudi odnose s posebnim poštovanjem. Simbol hercegovačkog kraja.
Šipak, mogranj, nar, granat, lat. Punica granatum) grm je ili drvo koje uspijeva u krajevima s toplijom klimom. Šipak je polulistopadna biljka, tj. za blažih zima će zadržati dio svojih listova, dok će za oštrijih zima izgubiti sve listove. Biljka ima uspravne i razgranate grane, a stanište joj je osunčano s visokim temperaturama.
Šipak mnogi smatraju najljekovitijom biljkom na svijetu. Bogat je vitaminima B i C, kalcijem, fosforom, kalijem i željezom. Pokazao se kao dobar borac za snižavanje krvnog tlaka i kolesterola. Štiti srce i krvne žile, a njegova konzumacija smanjuje rizik za dobivanje raka dojke, prostate i debelog crijeva. Također, šipak podiže imunitet, te sprječava starenje. Dobar je za živčani sistem, te olakšava simptome poput promjene raspoloženja i nesanice. Važno je da u tlu ima dovoljno vlage za vrijeme intenzivnog rasta korijenja u jesen i proljeće, kao i za vrijeme vegetacije u fazama rasta ploda i mladice. Zbog toga je potreban ravnomjeran raspored padavina, a ako nije moguće izabrati takve položaje, onda treba osigurati navodnjavanje.
Prije podizanja nasada potrebno je uklanjanje postojeće vegetacije, ravnanje terena, duboko oranje, meliorativna gnojidba (analiza tla), tanjuranje ili frezanje tla te iskolčavanje redova i sadnih rupa. Jesensko oranje obavlja se na 30 cm dubine, proljetna obrada na 10 ‐ 15 cm dubine, a prašenje tj. kultiviranje tokom ljeta na 5 ‐ 8 cm dubine.
Kao jedan od simbola Hercegovine šipak je postao i ostao omiljeni motiv slikara ovog podneblja, što se vidi po mnogim umjetničkim galerijama gdje skoro jedna trećina slika s motivom mrtve prirode predstavlja upravo šipke. Najzastupljenija sorta ove voćke je „glavaš“, a sam uzgoj u Hercegovini je izuzetno jednostavan. Od šipka najčešće konzumiramo zrna, a u domaćinstvima se često proizvodi i popularni sok i sirup od šipka. Ova biljka se smatra simbolom plodnosti koji donosi sreću u kuću.
