(1) Legenda kaže da je Arap po imenu Halid vodio koze na ispašu u području Kaffa, koje se nalazi u južnoj Etiopiji. Primijetio je da da su koze postale neobično živahne nakon konzumiranja zrna određene biljke, piše “Princip.info“.
Prokuhao je zrna u vreloj vodi i napravio prvu kahvu u historiji. Prvi podaci koji ukazuju na masovniju upotrebu kahve jesu podaci o izvozu zrna sa područja Etiopije u Jemen, gdje su napitak napravljen od spomenutog zrna sufisti koristili s ciljem otklanjanja sna i provođenja noći u molitvi. Do 15. vijeka napitak je stigao na područja Meke i Turske, odakle je godine 1645. godine prenijet na teritoriju Venecije.
Godine 1650. napitak je stigao u Englesku. Donio ga je Turčin po imenu Pasqua Rosee, i upravo on je otvorio prvu kafeteriju u Londonu u ulici Lombard . Arapska riječ za napitak „qahwa“ u bosanskom jeziku je postala „kahva“, u Italiji su napitku dali ime „caffe“, a u Engleskoj „coffee“.
Prva osoba koja je shvatila da svjetlost ulazi u naše oči, a ne izlazi, bio je islamski matematičar, astronom i fizičar Ibn el-Haitham. On je napravio prvu „Camera Obscura“- kamera – od arapske riječi „qamara“ za tamnu ili izdvojenu sobu.
Njemu, pored toga, pripada i zasluga za uspostavu fizike kao nauke u modernom opsegu značenja riječi „fizika“ (kao nauke temeljene na eksperimentima) i njenom izvođenju iz okvira filozofije.
(3) Šah je u formi kakvu danas poznajemo, razvijen u Perziji, odakle se u 10. vijeku posredstvom Arapa u Španiji proširio Evropom i na istok sve do Japana. Riječ „rook“ (engleska riječ za ”top”) potiče od perzijske riječi „rukh“ (kočija).
(4) Hiljadu godina prije braće Wright, islamski pjesnik, astronom, muzičar i inženjer po imenu Abbas ibn Firnas, pokušavao je konstruisati prvu leteću mašinu. Godine 852. koristeći veliko platno uobličeno drvenom konstrukcijom, skočio je sa Velike džamije u Kordobi. Mislio je da će lebdjeti poput ptice, ali platno je usporilo njegov pad, i to je bio prvi padobran u ljudskoj historiji. Abbas ibn Firnas je u padu zadobio samo manje povrede.
Ovaj veliki čovjek, pionir vazduhoplovstva, nije se na tome zaustavio. Nastavio je svoja istraživanja i unapređenja konstrukcije leteće mašine i napokon godine 875. godine, u dobi od 70 godina, usavršio je konstrukciju i dizajn svoje leteće mašine koja je bila napravljena od svile i orlovog perja. Ovoga puta u vazduh se vinuo sa vrha planine. Letio je na prilično velikoj visini i u vazduhu ostao oko 10 minuta. Pri slijetanju je došlo do manjeg udesa jer, zaključio je ibn Firnas, svojoj letećoj mašini nije dodao rep koji bi prilikom slijetanja djelovao kao stabilizator. Međunarodni Aerodrom u Bagdadu i krater na Mesecu nose ime ovog velikana islamskog sveta.
(5) Kupanje i pranje su vjerske obaveze muslimana. Upravo možda to i jeste razlog zašto su muslimani usavršili proizvodnju sapuna, upravo onog kojeg i danas koristimo. Drevni Egipćani znali su za neki tip sapuna, kao i Rimljani, koji su taj sapun koristili kao pomadu. Ali, upravo su muslimani ti koji su kombinovali ulje dobijeno iz povrća sa sodium hidroksidom i aromatičnim supstancama. Šampon je u Englesku donio musliman koji je na obali Brightona otvorio banju (hamam) 1759. godine, i bio je imenovan da se brine o čistoći i redovnom kupanju britanskih monarha kralja Georga IV i Williama IV.
6) Destilacija, metod izdvajanja tečnosti na osnovu različite tačke njihovog ključanja, otkrivena je otprilike oko 800. godine od strane islamskog naučnika Jabir ibn Hayyana, koji je transformisao alhemiju u hemiju, otkrivši mnoge od osnovnih hemijskih procesa (kristalizacija, destilizacija, oksidacija, filtracija…) i pribora koji se i danas koristi širom svijeta u hemijskim laboratorijima.
Otkrio je sulfornu i azotnu kiselinu, i na osnovu svojih eksperimenata i otkrića bio je u stanju da pravi parfeme kakve i danas koristimo. Ibn Hayyan je osnivač moderne hemije.
(7) Crank-Shaft je sprava koja prevodi kružno kretanje u pravolinijsko i osnova je većine moderne mašinerije kao i motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. Kao jedan od najvećih izuma u modernoj mehanici, ona je pronalazak genijalnog islamskog inženjera po imenu El-Jazari, kako bi pospješio navodnjavanje sušnih područja.
U knjizi „Mehaničke naprave“ iz 1260. godine, pokazao je i svoje druge izume, i preuređenje već postojećih. Napravio je prve mehaničke satove koje je pokretala voda. Al-Jazar je bio otac robotike. Među 50 njegovih izuma nalazi se i brava sa kombinacijom (šifrom), razni automati, mehanizmi sa zupčanicima i sprave za podizanje vode. Među njegove najvažnije izume ubraja se koljenasta osovina, koja pravocrtno gibanje klipa pretvara u vrtnju točka.
Tu napravu neki smatraju najvažnijom novinom u području prijevoza od izuma kotača, jer je ona omogućila korištenje snage pare i benzina u motoru s unutrašnjim sagorijevanjem mnogo stoljeća kasnije.
(8) Futrovanje– metod šivenja izolirajućeg materijala između dva tanka komada platna. Nije sigurno da li je to pronalazak islamskog svijeta ili je islamski svijet taj metod preuzeo iz Indije ili Kine i dalje je usavršio.
Međutim, sigurno je da je navedena metoda na Zapad prenesena od strane krstaša u periodu Krstaških ratova, koji su vidjeli da muslimanski borci za futrovanje koriste slamu sabijenu između dva komada platna i to koriste umjesto teškog metalnog oklopa. Metod se pokazao izuzetno uspješnim i pružao je osim pokretljivosti i dobru zaštitu. Također se uvidjelo da služi i toplotnoj izolaciji tako da se na Zapadu gdje je vladala hladnija klima metod futrovanja ubrzo našao u primjeni pri proizvodnji kočija.
(9) U arhitekturi luk po kojem prepoznajemo gotski stil i koji je osnovna karakteristika impresivnih katedrala građenih u gotskom stilu jeste arhitektonsko dostignuće islamskog svijeta. Gotski luk je mnogo oštriji od romanskog, a bio je neoophodan kako bi se omogućila izgradnja većih i impresivnijih građevina.
Arhitektura je oblast u kojoj su muslimani dali nesaglediv doprinos. Mnoge velebne katedrale ne bi bile moguće bez muslimanskih izuma u arthitekturi jer su muslimani izmislili, između ostalog, različite vrste lukova koji su omogućili izgradnju svodova kompleksnih građevina širom Evrope.
Pored togam Zapad je od muslimana preuzeo vitraž i tehniku gradnje kupola. Evropski zamkovi su kopije onih u islamskom svijetu sa prorezima za strijele, bedemima i kulama. Kule kvadratnog oblika morale su se povući pred gradnjom lakše odbranjivih kula kružnog oblika. Arhitekta koji je projektovao zamak Henrija V je bio musliman.
(10) Većina modernih hirurških instrumenata su tačne kopije instrumenata koje je u 10. vijeku koristio islamski hirurg El-Zahrawi. Njegovi skalpeli, testere za kosti, pincete, makazice koje je koristio pri operaciji oka, kao i većina od 200 instrumenata koje je projektovao, su sastavni dio moderne hirurgije.
Prvi je koristio biorazgradivi materijal za šivenje pri operacijama unutrašnjih organa.
U 13. vijeku jedan drugi ljekar iz islamskog svijeta po imenu Ibn Nafis je dao tačan opis cirkulacije krvi u ljudskom organizmu, cijelih 300 godina prije Williama Harveya. Muslimanski ljekari su, također, pronašli anestetike na bazi mješavine opijuma i alkohola, a razvili su upotrebu igala pri izvlačnju katarakta iz očiju, a ista tehnika pri liječenju katarakta se koristi i danas.
Prva moderna bolnica s doktorima i sestrama otvorena je 872. godine u Kairu.
Džamija Ibn Tuluna u Kairu, prva je organizovana bolnica koja je nudila besplatan tretman ρacijentima, bez obzira na stalež i platežnu moć.
Ideja bοlnice je bazirana na obavezi muslimana da pomažu bolesnima bez obzira ko su.
(11) Vjetrenjače su, također, izmislili muslimani kako bi izvlačili vodu iz dubina zemlje i navodnjavali suho pustinjsko tlo. U pustinjama Arabije kada presuše sezonske rijeke, voda se mogla naći jedino duboko ispod zemlje, i za njeno crpljenje bile su korištene vjetrenjače koje su koristile vjetar koji je puhao u jednom smjeru mjesecima.
Vjetrenjače su imale 6 do 12 jedara koja su bila prekrivena platnom ili palminim lišćem. Vjetrenjače su se koristile u islamskom svijetu 500 godina prije nego je prva vjetrenjača napravljena u Evropi.
(12) Arapski brojevi kakve danas poznajemo i koristimo prvi put se spominju i koriste u radovima arapskih matematičara oko 825. godine.
Muslimanima pripada zasluga što čovječanstvo danas koristi algoritme, od njih smo preuzeli veliki dio teoretskih znanja iz trigonometrije i algebre, kao i samu riječ algebra.
(13) Koncept obroka od tri slijeda koji čine “supa, potom riba ili meso te voće” donio je iz Iraka u Kordobu Ali ibn Nafi (poznatiji kao Ziryab) u 9. stoljeću, kao i kristalne čaše, izum nastao kao rezultat eksperimenata sa kristalnim stijenama.
Za Ziryaba se vežu mnoga otkrića i izumi. Osim što je bio virtuoz na arapskoj lutnji oudu, instrumentu koji je preteča evropske lutnje, a kojem je dodao peti par žica, izumio je i pastu za zube, dezodorans, uveo brijanje, šišanje kose tako da otkriva vrat, kupanje ujutro i navečer, sezonsku odjeću i čitav niz drugih umotvorina.
(14) Podovi u Evropi su bili nepokriveni dok na naš kontinent nisu doneseni arapski i perzijski ćilimi.
15) Ideja modernog bankarstva začeta je u arapskom svijetu. U 9. stoljeću, ne želeći prenositi novac preko nesigurnog područja, muslimanski biznismen je u Kini unovčio ček koji je izdala njegova banka u Bagdadu.
Širom islamskog svijeta utemeljene su hiljade biblioteka.
Samo u Kordobi ih je bilo 17, a u jednoj od njih oko 500 hiljada naslova. U 13. stoljeću je u Bagdadu bilo 30 vjerskih škola od kojih je svaka posjedovala biblioteku.
Biblioteka u Kairu u 10. stoljeću je sadržavala i do 2 miliona knjiga, dok su europske srednjovjekovne knjižnice imale obično tek nekoliko stotina naslova. U 14. stoljeću je biblioteka Sveučilišta u Parizu imala 2000 naslova, a u 15. st. Vatikanska biblioteka tek nekoliko stotina naslova više.
Intelektualno.com
