Poznata kao dom drevnih Olimpijskih igara, Olimpija je jedno od najljepših nalazišta u Grčkoj, sačuvano zahvaljujući mulju kojim ga je prekrila obližnja rijeka Alfej. Od samog početka 776. p. n. e. (vjerovatno i ranije) Olimpijske igre su se održavale na ovom mjestu na svake 4 godine, sve dok ih nije ukinuo vizantijski car Teodosije 426. godine.
Građevina na zapadnoj strani, korištena kao bizantijska crkva, izvorno je bila radionica velikog klasičnog skulptora Fidije, odgovornog za nadgledanje izgradnje i ukrašavanja Partenona, kao i izradu kolosalne statue Zeusa u Olimpiji, jedne od 7 svetskih čuda. Postolje sa lijeve strane na ulasku na stadion nekada je nosilo statuu Zeusa za čiju su izradu platili oni koji su bili uhvaćeni da varaju na Olimpijskim igrama.
Stadion je u 4. vijeku p. n. e. kada je izgrađen, djelovao mnogo veći nego što je to slučaj danas. Gledaoci su sjedili na travnatim klupama, a jedina sjedišta su bila rezervisana za sudije i sveštenicu Demetre – jedinu ženu kojoj je bilo dozvoljeno prisustvo.
Igre je otvarala trka na 200 m, a trčalo se od istoka ka zapadu stadiona, odnosno ka hramu Zeusa u čiju se slavu takmičilo.





