Odjeljenje književnosti Muzeja Hercegovine u Mostaru smješteno je u Ćorovića kući na Luci. Kuća je sagrađena 1874. godine od kamena – po dalmatinskom uzoru, sa neorenesansnom fasadom, a otkupio ju je Nikola Ćorović, otac poznatog književnika Svetozara Ćorovića, saopćeno je na Facebook stranici Muzeja Hercegovine Mostar.
Objekat se nalazi na adresi Ulica Maršala Tita broj 180, u neposrednoj blizini Starog mosta i historijske gradske jezgre.
Od 1968. godine kuća je dodijeljena tadašnjem Muzeju, a u njoj je oformljeno Odjeljenje književnosti. Zalaganjem kustosice Ravijojle Kolak, ovo odjeljenje počinje s djelovanjem. Poslije nje na mjesto kustosa Odjeljenja dolazi Ivan Kordić koji nastavlja brigu o zbirci. U toku rata (1992-1995) ovo Odjeljenje doživljava velika oštećenja – stradala je zgrada i veći dio zbirki. Ono što je ostala sačuvano od rata, zalaganjem ratnih, civilnih službi i muzejskih radnika, danas je u brizi Muzeja i njegovih službi.
Prije zvaničnog početka rada Odjeljenja književnosti, 1968. godine, Radna soba Alekse Šantića, je i prije ovog perioda bila otvorena za povremene posjete, ali se sa pravom muzejskom djelatnošću krenulo uz obilježavanje stote godišnjice od rođenja pjesnika Alekse Šantića. Prvi njen kustos je, ustvari, bio član porodice, Branko Šantić – vrstan kulturni radnik.
Hronološki posmatrano u ovom Odjeljenju je od njegovog nastanka bilo pet stalnih postavki:
– Radna soba Alekse Šantića
– Život i rad Alekse Šantića
– Spomen soba Svetozara Ćorovića
– Štamparsko-izdavačko-prepisivačka djelatnost Mostara 1872-1941. godine
– Spomen soba Život i rad pjesnika Hamze Hume
Također, djelovale su sljedeće biblioteke:
– Biblioteka Alekse Šantića,
– Biblioteka Svetozara Ćorovića,
– Biblioteka Atanasija Šole i
– Biblioteka Odjeljenja književnosti.
Odjeljenje književnosti djeluje i danas, ali sa znatno manje kapaciteta i muzejske građe. Ćorovića kuća, u kojoj je smješteno Odjeljenje, obnovljena je 2000. godine i ubrzo otvorena za posjete.
U okviru ovog Odjeljenja danas djeluje i jedna manja biblioteka koja sadrži djela navedenih pjesnika kao i djela drugih pjesnika sa područja Hercegovine. Galerijski prostor u prizemlju kuće koristi se povremeno za razne kulturne sadržaje i manifestacije.
U sastavu kuće se nalazi bašča s pogledom na rijeku Neretvu u kojoj raste hercegovčka vegatacija poput smokve, šipka, masline, kajsije … .
Svojevremeno je ova bašča bila ambijent inspiracija pjesniku Aleksi Šantiću i njegovim prijateljima, književnicima. Danas, kao i prije, tu se održavaju razni kulturni sadržaji i programi od kojih je najznačajnija manifestacija pod nazivom „Šantićeve večeri poezije“. Muzej Hercegovine Mostar je davne 1969. godine uz ostale tadašnje kulturne i pravne subjekte bio inicijator pokretanja i održavanja službene manifestacije „Šantićeve večeri poezije“.
Danas uprava Muzeja i njegovo stručno osoblje vrši konkretne pripreme kako bi se same postavke obogatile novim eksponatima, a planu je vraćanje stalne postavke Radna soba Alekse Šantića, onakva kakva je ona bila u izvornom obliku. U skorijem periodu Odjeljenje književnosti će biti bogatije za još jednu stalnu postavku posvećenu životu i djelu književnika Hamze Hume.
Pored toga, u budućnosti, Muzej Hercegovine ima namjeru objaviti određene publikacije vezane za svoje Odjeljenje.
Autor teksta: mr. Ibrahim Dizdar muzejski savjetnik
Izvor: Mostarski.ba
