Samo ako se dovoljno ljudi vakciniše protiv COVID-19 ili se od bolesti oporavi, pandemija je okončana. To je od početka izbijanja pandemije, željena pretpostavka. Na primjer, ljudi koji se ne mogu vakcinisati zbog hroničnih bolesti ili djeca mlađa od 12 godina bili bi zaštićeni ako im imunizacija u njihovom okruženju ponudi zaštitu. No, je li imunitet krda na COVID-19 još uvijek moguć, pita se DW.
Već postignuti imunitet krda za druge bolesti
Kao primjer za postizanje imuniteta krda u Evropi može se uzeti dječija paraliza. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Evropa se čak smatra “slobodnom od dječije paralize” još od 2002. godine. A da bi se postigao imunitet krda, kada je ova bolest u pitanju, bilo je potrebno vakcinisati oko 80 posto pripadnika ugrožene kategorije. Ipak, prema podacima njemačke Savezne centrale za zdravstveni odgoj, i danas je važno da se i dalje vrši vakcinacija protiv dječije paralize. No, bolest se i dalje javlja u pojedninim dijelovima Azije i Afrike. Ukoliko bi dječija paraliza “stigla u Njemačku preko osoba koje dolaze iz tih krajeva i da su stanovnici uglavnom nevakcinisani, bilo bi se moguće njeno ponovno širenje”.
Imunitet krda ne znači nužno da je bolest iskorijenjena. “To ne znači da se tada niko ne može inficirati, ali znači da se infekcija značajno smanjila i da smo na vrlo umjerenoj razini infekcija”, objašnjava Thorsten Lehr, profesor kliničke farmacije na Univerzitetu Saarland za DW.
Prije ili kasnije u Njemačkoj će doći do kolektivne zaštite od korone, kažu stručnjaci. Da bi do tog došlo, oko 85 posto stanovništva moralo bi se vakcinisati ili oporaviti, kaže Christine Falk, predsjednica Upravnog odbora Njemačkog društva za imunologiju, u intervjuu za DW.
U izvještaju Institut Robert Koch (RKI) iz jula ove godine navodi se da najmanje 85 posto osoba u dobi od dvanaest do 59 godina i 90 posto starijih od 60 godina mora biti potpuno vakcinisano protiv COVID-19 kako bi se situacija s koronavirusom u Njemačkoj mogla kontrolirati.
„Tokom jeseni i zime ćemo dostići visok broj zaštićenih osoba, a potom ćemo u nekom trenutku postići i imunitet krda”, kaže Falk. Pitanje je samo, koja je cijena imunizacije stanovništva?
Da li bi kvota vakcinisanja od 70 posto mogla biti dovoljna da zaštiti i nevekcinisane, prema Falku, će se znati iz studije koja se provodi u Danskoj. Mjere protiv širenja korone su u ovoj zemlji u najvećoj mjeri ukinute. U Danskoj je oko 75 posto stanovništva (stanje od 27. septembra) vakcinisano. Taj postotak je znatno veći nego u Njemačkoj s trenutno samo 64,4 posto potpuno vakcinisanih (stanje od 30. septembra).
Važan je globalni kontekst
U drugim dijelovima svijeta stopa vakcinacije je još uvijek vrlo niska. 2,3 posto stanovništva u zemljama s niskim prihodima primilo je barem jednu dozu (stanje od 29. septembra). U Demokratskoj Republici Kongo, na primjer, samo 0,04 posto stanovništva potpuno je vakcinisano protiv COVID-19 (do 24. septembra). Tako bi u zemljama s niskom stopom vakcinisanja, usljed pojave velikog broja novih infekcija, moglo doći do bržeg nastanka novih mutacija.
Ukoliko se pojave varijante protiv kojih vakcine više ne djeluju, tada bi se morala razviti nova vakcina. “U tom smislu, koncept imuniteta krda ne može se globalno postići za sveukupno čovječanstvo”, objašnjava Brockmann.
Do sada su vakcine koje su odobrene u Evropskoj uniji, štitile od svih varijanti virusa, uključujući i trenutno preovladavajuću deltu.
