San je važan kao hrana i zrak. Kvalitet i kvantitet sna su veoma bitni. Većini odraslih je potrebno 7,5 do 8,5 sati neometanog sna. Ako pritišćete zvono budilnika ujutro, znači da se niste naspavali. Razlog nenaspavanosti može biti da niste proveli dovoljno vremena u krevetu, vanjski uticaji ili poremećaj spavanja.
Posljednja istraživanja pokazuju da većina ljudi spava manje od šest sati noću, a teškoće pri spavanju ima oko 75 % ljudi nekoliko noći u sedmici. Kratkotrajna nesanica nije nešto zbog čega se treba mnogo brinuti. Mnogo veći problem je hronični nedostatak sna, koji prouzrokuje zdravstvene probleme kao što su povećanje težine, visok krvni pritisak, te slabljenje imuniteta organizma.
Kako je mnogo istraživanja potrebno da se objasni uticaj hronične nesanice na zdravlje, može se slobodno reći da je san previše važan da bi se skraćivao.
Šest prednosti zdravog sna:
- Učenje i memorija. Spavanje pomaže mozgu da pohrani nove informacije u memoriju kroz proces zvani “memorijsko sjedinjavanje”. Studenti koji odspavaju poslije učenja imaju mnogo bolje rezultate na testovima.
- Metabolizam i tjelesna težina. Hroničan nedostatak sna može da uzokuje povećanje tjelesne težine tako što negativno utiče na procese razgradnje karbohidrata i tako što pomijera hormonalni balans koji određuje naš apetit.
- Sigurnost. Nedostatak sna doprinosi većoj vjerovatnoći da ćemo zaspati tokom dana. Snenost i drijemanje tokom dana mogu uzrokovati kobne padove i pogreške kakve su medicinske greške, avionske nezgode, te saobraćajne nesreće.
- Raspoloženje. Nedostatak sna može rezultirati nervozu, nestrpljivost, nemogućnost koncentracije i neraspoloženje. Ako premalo spavate postajete preumorni da radite stvari koje volite raditi.
- Kardiovaskularno zdravlje. Ozbiljni poremećaji spavanja povezani su sa povišenim krvnim pritiskom, hormonalnim poremećajima i nepravilnim otkucajima srca.
- Život. Nesanica oslabljuje imunološke funkcije. Dobro spavati je jedan od načina borbe protiv raka u organizmu.
Jeste li znali?
33 posto ljudi spava uvijek na desnoj strani, 20 posto na lijevoj, a 13 posto malo na jednoj, malo na drugoj, dok 20 posto spavača spava na trbuhu, a 11 posto na leđima.
Da u toku života u krevetu u prosjeku spavamo čak 23 godine ili 8516 dana.
Da je tinejdžerima potrebno oko 10 sati spavanja, baš kao i maloj djeci. U starijoj životnoj dobi, nakon 65. godine, dovoljno je šest sati, dok je u razdoblju između 25. i 55. godine za većinu ljudi optimalno da si svakodnevno omoguće oko osam sati kvalitetnog sna.
Da je 1964. godine Toimi Soini u Finskoj postavio rekord u nespavanju u trajanju od 11 dana ili tačnije 276 sati. Rekord je uvršten u Guinnessovu knjigu rekorda, ali je iz nje maknut 1989. godine. Zaključeno je, naime, da bi ovakve informacije mogle ohrabriti ljude i potaknuti ih da sudjeluju na natjecanjima koja mogu imati kobne posljedice za njihovo zdravlje.
Da je količina sna potrebna za oporavak tijela individualna. Nekim je ljudima dovoljno malo sna, kao što je to bilo, primjerice, Napoleonu koji je spavao 4 do 5 sati, ili Leonardu da Vinciju, koji je svojih sat i pol sna noću još i rascjepkao spavajući 15 minuta svaka 4 sata. Mnogima pak, poput Goethea, nije dovoljno čak ni 12 sati.
Da prema procjenama australske organizacije NRMA (National Roads and Motorists Association), slične našem BIHAMK-u, upravo je umor uzrokovan nedostatkom sna uzročnik jedne od šest fatalnih prometnih nesreća, a interesantno je da broj nesreća u Kanadi opada zimi, s pomicanjem sata unatrag, tj. s dobivanjem još jednog sata za spavanje.
Da je ženama u prosjeku potrebnije sat vremena više sna nego muškarcima jer inače postaju depresivne i razdražljive.
Da se normalno vrijeme čovjeku potrebno da utone u san kreće između 10 i 15 minuta. Takav tempo signalizira da je čovjek dovoljno umoran da bez teškoća utone u san, ali ne i da je premoren. S druge strane, onaj kome to uspije u prvih pet minuta, definitivno treba razmisliti o promjeni stila života, jer mu i organizam i tijelo poručuju da su iscrpljeni.
