Glas Stoca
  • Početna
  • Vijesti
  • Politika
  • Kolumne
  • Kultura
  • Sport
  • Turizam
  • Privreda
  • Stolac
    • Historija
    • Iz stolačke sehare
    • Poznati Stočani
    • Multimedia (Galerija – Video&Foto)
    • Stočani u svijetu
  • Sjećanja (In Memoriam)
  • Humanitarne akcije
  • Kontakt
    • Dojavi vijest
No Result
View All Result
  • Početna
  • Vijesti
  • Politika
  • Kolumne
  • Kultura
  • Sport
  • Turizam
  • Privreda
  • Stolac
    • Historija
    • Iz stolačke sehare
    • Poznati Stočani
    • Multimedia (Galerija – Video&Foto)
    • Stočani u svijetu
  • Sjećanja (In Memoriam)
  • Humanitarne akcije
  • Kontakt
    • Dojavi vijest
No Result
View All Result
Glas Stoca
No Result
View All Result
Home Historija

Njemački naučnici koji su promijenili svijet: Robert Koch

by Glas Stoca
02/07/2021
in Historija
Njemački naučnici koji su promijenili svijet: Robert Koch
Podijeli na FacebookPodijeli na Twitter

Robert Koch je njemački naučnik, mikrobiolog, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1905. i to za njegovo otkriće uzročnika tuberkuloze.

Koch je rođen 11. decembra 1843. u mjestu Klaustal u pokrajini Donja Saksonija u Njemačkoj. Prije nego što će krenuti u školu, sa svega pet godina, zadivio je roditelje kada im je objasnio da je sam samcat, uz pomoć novina, naučio čitati. U gimnaziji će se poslije pokazati naročito dobrim u oblasti nauke i matematike.

Sa 19 godina upisuje Univerzitet Gottingen, a tu mu je predavao njemački ljekar Jacob Henle, koji je 1840. publikovao teoriju o tome kako nastaju zarazne bolesti. U to doba se još ništa nije znalo o porijeklu i uzrocima zaraznih bolesti i tek će rad Henlea, Pasteura i Virchowa  kao i samog Kocha pronaći odgovore na ovo pitanje.

Nakon diplomiranja, Koch je otišao u Berlin i tamo izučavao hemiju šest mjeseci da bi potom preselio u Hamburg, kako bi radio kao asistent u tamošnjoj bolnici. Potom će 1870.  volontirati kao ljekar u Francusko-pruskom ratu.

  1. vijek je bio vijek tuberkuloze – ljudi su obolijevali i umirali i i nije im bilo nikakve pomoći. Niko tada nije ni znao šta izaziva ovu bolest niti kako bi se liječila.U Evropi je svaka sedma osoba tada umirala od tuberkuloze.Ova bolest uništava pluća, ali polako i druge organe, iscrpljuje zaraženu osobu godinama i donosi sporu smrt. Koch će otkriti kako tuberkulozu izaziva jedna bakterija, danas poznata kao Mycobacterium tuberculosis, ali se i danas često zove Kochov bacil. Godine 1882. će objaviti i rad u kojem govori o svojim zaključcima vezano za tuberkulozu. Danas, zahvaljujući razumijevanju uzročnika tuberkuloze i Kochovom radu, postoji vakcina protiv tuberkuloze, te efikasne terapije antibioticima.

Tuberkuloza je u razvijenim zemljama prestala biti prijetnja, ali ova bolest nije iskorijenjena i ima je i kod nas.

Koch je već onda pokušao razviti i lijek protiv tuberkuloze, ali tada antibiotici još nisu bili poznati. Razvio je tvar poznatu kao tuberkulin, što je zapravo ekstrakt proteina izazivača tuberkuloze. Nažalost, tuberkulin nije bio efikasan kao lijek, ali će nešto poslije dobiti primjenu – postat će će sastavni dio testa na tuberkulozu, čime će se dijagnosticiranje ove bolesti olakšati.

Otkriće bakterije koja izaziva tuberkulozu nije jedini Kochov doprinos medicini, biologiji i mikrobiologiji. Njegovo istraživanje bolesti zvane antraks, uzrokovane Bacillus anthracis te osobinama spora ove bakterije da izdrže ekstremne uslove, bilo je od iznimne važnosti. Također, istraživao je malariju te fenomen stečenog imuniteta i razvoja otpornosti na bolesti.

Stvari koje je Koch otkrio, danas su temelj medicine, naročito imunologije i mikrobiologije. Pravila mikrobiologije, danas poznata kao Kochovi postulati, su pravila bez kojih danas nema istraživanja bakterija.

Koch je utvrdio kako su određene bolesti izazvane bakterijama te one moraju izolovati u čistu kulture. Te izolovane bakterije će izazvati istu bolest ako se unesu u zdrav organizam. Izolujući i uzgajajući bakterije u čistim kulturama, Koch će zaključiti kako je jedan derivat algi – agar – najbolja podloga za kulture bakterija, to je i dan-danas pravilo u mikrobiloškim laboratorijama.

Robert Koch je preminuo 27. maja 1910. u Baden-Badenu, od posljedica srčanog udara ranije te godine, nakon što je održao predavanje na Pruskoj akademiji nauka.

Njemački institut za javno zdravstvo nosi njegovo ime, a u Berlinu postoji statua u njegovu čast.

Quantum of Science

Next Post
„Bravo“ za nečiji uspjeh je najteža riječ za prevaliti preko usana

„Bravo“ za nečiji uspjeh je najteža riječ za prevaliti preko usana

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

NAJNOVIJE

Obilježen Dan škole u Stocu: Uz prisustvo brojnih gostiju slavili znanje i uspjehe

Obilježen Dan škole u Stocu: Uz prisustvo brojnih gostiju slavili znanje i uspjehe

30/04/2026
Registrovane ogromne gužve prema jugu

Registrovane ogromne gužve prema jugu

30/04/2026
Kad limena muzika probudi kamen, a Bregava dočeka Prvi maj

Kad limena muzika probudi kamen, a Bregava dočeka Prvi maj

30/04/2026
Pretežno oblačno s kišom, temperature do 18 stepeni

Pretežno oblačno s kišom, temperature do 18 stepeni

30/04/2026
Glas Stoca

Glas Stoca. Nezavisni portal građana općine Stolac.

Kategorije

  • Historija
  • Humanitarne akcije
  • Iz stolačke sehare
  • Kolumne
  • Kultura
  • Najave
  • Politika
  • Poznati Stočani
  • Sjećanja (In Memoriam)
  • Sport
  • Stočani u svijetu
  • Stolac
  • Turizam
  • Vijesti
  • Zanimljivosti

Društvene mreže

No Result
View All Result
  • Početna
  • Vijesti
  • Politika
  • Kolumne
  • Kultura
  • Sport
  • Turizam
  • Privreda
  • Stolac
    • Historija
    • Iz stolačke sehare
    • Poznati Stočani
    • Multimedia (Galerija – Video&Foto)
    • Stočani u svijetu
  • Sjećanja (In Memoriam)
  • Humanitarne akcije
  • Kontakt
    • Dojavi vijest

© 2021 Nezavisni portal građana opštine Stolac. Glas Stoca.

X