Nijedna druga grupa ljudi nije se našla u situaciji da se na tako kreativan i fleksibilan način suočava s krizom u nastojanju da zadrži pažnju đaka. Međutim, toliko mjeseci provedenih u intenzivnom radu, prelaženje s online na hibridnu, pa na redovnu nastavu i nazad, uzimat će danak u nekoliko narednih godina, kazala je predsjednica Američke nastavničke federacije Randi Weingarten.
Zbog toga je ova federacija, u saradnji s Asocijacijom za obrazovanje SAD-a, finansirala istraživanje koje je u januaru, februaru i martu 2021. godine provela korporacija RAND, a rezultati pokazuju da su osobe koje rade kao nastavnice duplo više izložene stresu na poslu, odnosno tri puta sklonije razvijanju simptoma depresije nego druge odrasle osobe.
Nastavnički posao bio je jedan od najstresnijih i prije pandemije, ali je ovaj problem postao ozbiljniji protekle godine. Prema istraživanju, 78% ispitanika kazalo je da su učestalo izloženi stresu, a jedan od njih pet ne zna kako da se nosi s njim. Čak polovina nastavnica osjetila je sindrom izgaranja (burnout), a 27% simptome depresije.
Osobe koje imaju simptome depresije i izgaranja često su manje aktivne na radnom mjestu ili mnogo izostaju. U ovom slučaju to je negativno i po đake, a ne samo po same nastavnike i nastavnice, njihovo zdravlje i zdravlje njihovih bližnjih, pojašnjava Elizabeth Steiner, jedna od istraživačica.
Skoro 25% nastavničkog kadra želi pronaći posao u novoj profesiji, a 54% ispitanih će vrlo vjerovatno napustiti posao edukatorica u naredne dvije godine. Situacija prije pandemije bila je takva da je nastavnička mjesta godišnje napuštalo oko 16% kadra, ali neki od njih su samo mijenjali škole, ne i profesiju.
Od stresora koje su istraživači ponudili ispitanicama, većina ih je navela hibridnu nastavu. Na drugom mjestu vidimo online nastavu, zatim promjene u modelu održavanja nastave, brigu o zdravlju bližnjih, odnosno vlastitom zdravlju, kao i redovnu nastavu.
Školegijum
