Prema prognozama meteorologa, očekuju nas tropske temperature, a najvažnije je znati kako se zaštiti od vrućina i koje posljedice su opasne po zdravlje.
Visoke temperature negativno djeluju na disajni sistem hroničnih bolesnika i djecu. U tim situacijama je otežano disanje i dolazi do bronhospazama i nadražujućeg kašlja.
UTJECAJ VRUĆINE NA TIJELO
Na vrućini se vene šire pa pada pritisak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tečnost zaostaje u donjim dijelovima tijela.
Kod naglih promjena temperature može doći do infarkta, a UV zračenje može na koži prouzročiti opekotine, rak kože i prebrzo starenje kože zbog njenog isušivanja. Moguće je i slabljenje imuniteta. Zbog prevelikog izlaganja očiju UV zračenju može se razviti mrena.
Manjak tečnosti može da utiče na funkciju bubrega i pojačano nakupljanje minerala iz urina i uzrokuje stvaranje bubrežnih kamenaca. Ako je temperatura tijela slična temperaturi vazduha, ono se hladi isparavanjem što može promijeniti srčani ritam i uzrokovati dehidraciju i grčeve.
Toplotni udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama.
Sve vrijeme trajanja velikih vrućina pridržavajte se preporuka zdravstvenih ustanova.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tečnosti da vam boja urina bude svijetla. Pijte redovno negaziranu vodu kao i niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda.
Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razblaženog soka kao što je limunada i to: odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 kašike ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tečnosti, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, posebno djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s hroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
IZLAGANJE DIREKTNOM SUNCU NAJVEĆI JE RIZIK
Osobe koje rade na otvorenom (npr. građevinski radnici) treba da se češće odmore, sklone u hlad i popiju 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta.
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre peškire ili se rashladiti mokrim sunđerom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre peškire stavljati na noge i ruke.
Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van kuće stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje.
Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela. Jedite češće male i što tečnije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu supu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebo noću. Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru.
Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno da radite, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati.
Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu. Redovno koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.
Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa. Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.
Oslobodjenje
