Sevdalinka ima svoju vrijednost i teško je definisati znanstvenim terminima. Po mišljenju mnogih slavista, jedna je od najcjenjenijih lirskih kreacija u evropskoj usmenoj narodnoj poeziji.
O tome šta sevdalinka nosi u svom filološkom, etnološkom obrascu, uzimajući u obzir dijapazon, bogat književnom, filozofskom i jednom čitavom estetskom literarnom inspiracijom, u emisiji Federacija danas govorila je etnomuzikologinja, Lejla Čaušević.
– Redovno se pokreće polemika da li sevdalinka smije da se dira u smislu njenog melodijskog obrasca, harmonije, aranžmana, jer starije generacije bi voljele da svi pjevaju kao Safet Isović, mlađe generacije bi voljele da sve modernizuju. Balans je teško naći. Nije ni Safet Isović pjevao izvorno. On je pjevao neku radijsku verziju sevdalinke u to vrijeme. Možda je bliži izvornom od modernih aranžmana, ali ovi današnji aranžmani i poslijeratni izvođači sevdalinke su, definitivno, uradili ogroman korak u predstavljanju sevdalinke široj publici van BiH – objašnjava Čaušević.
Ističe da pjesma mora zadržati melodiju i stil da bi se zvala sevdalinkom, jer se mora osjetiti određena doza ozbiljnosti u njenoj interpretaciji. Ocjenjuje da neki današnji aranžmani možda previše odstupaju od melodije sevdalinke.
– Ali, s obzirom na to da je jako mali broj mladih ljudi koji se sada aktivno bave interpretacijom sevdalinke, mora im se priznati svaka njihova otpjevana nota. Mnogo su učinili. Sevdalinka nikad nije bila popularnija van granica Bosne i Hercegovine kao što je danas – zaključuje Čaušević.
federalna.ba
