Ovogodišnja sjetva na poljoprivrednim zemljištima kasnila je zbog hladnijeg vremena i kiša koje su obilježile proljeće.
Kasni se sa skladištenjem sijena zbog nestabilnih prilika, a poljoprivrednici muke muče i sa korovom koji se pojavljuje u usjevima žitarica.
Ipak, cijene proizvoda, kao i materijala za sjetvu velika su briga poljoprivrednika.
Jasna Gojčić proizvodi sadnice povrća za plasteničku proizvodnju, a na otvorenom polju sa svojom porodicom vrši sjetvu kukuruza, krompira i krastavca.
Kao poljoprivredni proizvođač od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Tuzlanskog kantona ima novčani poticaj koji nije dovoljan za potrebe njihovog rada.
Ona podvlači da kupci traže uglavnom što jeftinije povrće, bez obzira na kvalitet, tako da su primorani cijene formirati prema kupovnoj moći stanovništva.
Fedahija Hrnjić je vlasnik 125 grla sitne stoke i 21 grla krupne stoke. Stočarstvo je glavni izvor prihoda njegove porodice. Na grla nema novčani poticaj, cijene hrane za stoku rastu, a otkupna cijena mlijeka je godinama u stagnaciji.
Mlijeko je 0,48 KM po litri, dakle ni pola konvertibilne marke. Novčani poticaj dobijamo od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i to 0,22 KM po predatoj litri – kazao je Hrnjić za Fenu.
Sagovornici dijele stav da se od poljoprivrede nekada moglo živjeti, dok danas vrijedni ljudi na selu preživljavaju. Da bi ispunili uslove sjetve u proljeće kreditno se zadužuju kod banaka, kao i mikrokreditnih društava.
Otkupne cijene stagniraju godinama i nisu usklađene sa rastom cijena sjemena, gnojiva, žitarica, ishrane za krupnu i sitnu stoku.
(Hayat.ba)
