Ramazanski bajram je jedan od dva velika islamska blagdana i ima posebno mjesto u životu muslimana, jer označava završetak mjeseca ramazana i podsjeća na početak objave Kur’ana – Božije riječi koja usmjerava život vjernika. To je vrijeme kada se sabiraju rezultati ibadeta, strpljenja i odricanja tokom ramazana.
Dolazak Bajrama u vjernicima budi pomiješana osjećanja – s jedne strane tugu zbog rastanka s ramazanom, a s druge radost i zadovoljstvo zbog nagrade za trud i pokornost Allahu.
Predbajramski običaji
Kod Bošnjaka se Bajram dočekuje u duhu čistoće, reda i pripreme:
• detaljno se čiste domovi i avlije
• priprema se svečana odjeća
• obilaze se i uređuju mezarja, uče dove za umrle
• porodice se okupljaju i pripremaju za zajednički doček
Ovi običaji pokazuju da Bajram nije samo lični, nego i porodični i zajednički praznik koji povezuje žive i podsjeća na one koji su preselili.
Bajramsko jutro i dan
Na bajramsko jutro:
• rano se ustaje
• obavlja se kupanje i uređivanje
• prije namaza se nešto pojede (slijedeći praksu Poslanika, a.s.)
• odlazi se na bajram-namaz, najčešće u džamiju
Nakon namaza, običaj je:
• čestitati Bajram riječima „Bajram šerif mubarek olsun“
• razmjenjivati dove poput „Tekabbelellahu minna ve minkum“
• darivati bajramluke (poklone), posebno djecu
• okupljati porodicu uz bajramsku sofru
Djeca se posebno raduju Bajramu kroz poklone i pažnju, a porodice kroz zajednička druženja jačaju međusobne veze.
Društveni i duhovni značaj
Bajram kod Bošnjaka ima i širu društvenu ulogu:
• jača porodične i komšijske odnose
• potiče na posjete, praštanje i pomirenje
• uključuje i obilazak mezarja i šehida
• njeguje tradiciju zajedništva i solidarnosti
Suština Bajrama
U svojoj osnovi, Ramazanski bajram je:
• blagdan nagrade za post i ibadet
• podsjetnik na Objavu Kur’ana
• simbol pripadnosti islamskom ummetu
• spoj vjere, tradicije i kulture Bošnjaka
Važno je naglasiti da se kroz stoljeća običaji mijenjaju u formi, ali suština Bajrama ostaje ista – duhovna čistoća, zahvalnost, zajedništvo i pokornost Allahu.
