Fibrilacija atrija (AF), najčešći oblik trajne srčane aritmije, jedan je od ključnih faktora rizika za nastanak ishemijskog moždanog udara. Podaci pokazuju da 20 do 30 posto moždanih udara nastaje upravo kao posljedica ove aritmije, što znači da je svaki četvrti moždani udar povezan s poremećajem srčanog ritma.
Kod fibrilacije atrija dolazi do nepravilne i ubrzane električne aktivnosti pretkomora, zbog čega atriji umjesto urednog stezanja „titraju“. Zbog neefikasne cirkulacije, u lijevom atriju se može zadržavati krv, što pogoduje stvaranju ugrušaka. Ukoliko se tromb otkine i dospije u moždane krvne sudove, posljedica može biti teški moždani udar.
Simptomi fibrilacije atrija kreću se od palpitacija, kratkog daha i umora, pa sve do vrtoglavice ili bola u grudima. Međutim, značajan broj pacijenata nema nikakve simptome, što bolest čini posebno opasnom jer nerijetko ostaje neotkrivena sve do pojave komplikacija.
Dijagnoza se najčešće postavlja putem EKG-a, uz dodatne pretrage poput Holter monitoringa i ehokardiografije. Laboratorijske analize pomažu u isključivanju drugih stanja, poput poremećaja rada štitne žlijezde.
Terapija obuhvata antikoagulantne lijekove za prevenciju moždanog udara, te terapiju za kontrolu ritma i frekvencije srca. U određenim slučajevima primjenjuju se zahvati poput električne kardioverzije ili ablacije.
Kardiolog dr. Boloban, iz svoje ordinacije u Mostaru, savjetuje građanima da ozbiljno shvate simptome poput nepravilnog rada srca, preskakanja pulsa ili neobjašnjivog umora. Naglašava da je rano otkrivanje fibrilacije atrija presudno za sprečavanje komplikacija te da se redovnim kardiološkim pregledima rizik može značajno smanjiti.
„Moždani udar uzrokovan fibrilacijom atrija često se može spriječiti pravovremenim pregledom i odgovarajućom terapijom. Ako osjetite bilo kakve promjene u radu srca, nemojte čekati – javite se na pregled“, poručuje dr. Boloban.
(Glasstoca.ba)
