Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je 2. oktobra 2025. godine u Sarajevu presudu kojom je poništio odluku Kantonalnog suda u Mostaru i predmet vratio na ponovno suđenje u sporu između Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i sindikata obrazovanja, saznaje Hercegovina.info.
Odluka ima dalekosežan značaj jer po prvi put jasno razgraničava odgovornost države i sindikata u postupcima pokretanja i vođenja štrajkova.
Presudu je donijelo vijeće u sastavu Goran Nezirović (predsjednik vijeća), Sanja Jaramaz-Dedić i Sanela Kovač-Grabonjić. Predmet se odnosio na tužbu Vlade HNK i Ministarstva obrazovanja, kulture i sporta protiv četiri sindikalne organizacije – Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH, Unije nezavisnih sindikata srednjih škola HNK, Sindikata učitelja HNK i Saveza samostalnih sindikata BiH – radi poništenja odluka o najavi i provođenju štrajka te zabrane njegovog nastavka.
Sud utvrdio da država nije osigurala mehanizam mirenja
Vrhovni sud je prihvatio i usvojio reviziju u pogledu dva ključna pitanja – tumačenja Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova i Zakona o štrajku. Sud je zaključio da su nižestepeni sudovi pogrešno procijenili da su sindikati odgovorni jer nisu završili postupak mirenja prije stupanja u štrajk.
U presudi se navodi da su sindikati pokrenuli postupak mirenja i zatražili imenovanje miritelja s federalne liste, nakon što su od Vlade HNK dobili informaciju da kantonalna lista miritelja ne postoji. Ministarstvo obrazovanja, kao dio izvršne vlasti HNK, odbilo je postupak mirenja i time, prema ocjeni suda, faktički onemogućilo sindikatima da organizuju zakonit štrajk.
„Propuštajući donijeti propise o formiranju mirovnog vijeća i neformirajući kantonalnu listu miritelja, nadležno ministarstvo tužitelja faktički je onemogućilo tužene da organizuju zakonit štrajk i uskratilo im jedno od osnovnih ljudskih prava“, stoji u obrazloženju presude.
Pravo na štrajk je ustavno i međunarodno zagarantovano
Sud je podsjetio da bi svako drugačije tumačenje zakona značilo uskraćivanje prava na štrajk koje je zagarantovano Ustavom BiH, Evropskom socijalnom poveljom i konvencijama Međunarodne organizacije rada.
„Pravo na slobodu udruživanja i okupljanja, iz kojeg proizlazi i pravo na štrajk, jedno je od osnovnih sredstava putem kojih radnici i njihove organizacije mogu promovisati i braniti svoje ekonomske i socijalne interese“, navedeno je u odluci.
Vrhovni sud je također ocijenio da su sindikati pravilno obavijestili Ministarstvo unutrašnjih poslova o održavanju štrajka. Obavijest da će se štrajk provoditi u svim osnovnim i srednjim školama HNK koje izvode nastavu na bosanskom i hrvatskom jeziku smatra se dovoljnim, jer Ministarstvo unutrašnjih poslova nije zatražilo dodatna pojašnjenja o lokacijama škola.
Presuda vraćena na ponovno odlučivanje
Kantonalni sud u Mostaru sada mora donijeti novu odluku uvažavajući pravna stajališta Vrhovnog suda Federacije BiH. Konačna presuda trebala bi razjasniti preostala pitanja o zakonitosti štrajka prosvjetnih radnika i utvrditi ko snosi troškove postupka.
Odluka Vrhovnog suda Federacije BiH predstavlja važan pravni presedan kojim se po prvi put jasno potvrđuje da vlast mora osigurati mehanizme socijalnog dijaloga, a da sindikati ne mogu snositi posljedice zbog neaktivnosti države.





