Ceste Federacije BiH naložile su uklanjanje grafita posvećenog Herceg-Bosni u mjestu Dračevo kod Čapljine. Razlog je, kako su naveli, zabrana bilo kakvih grafita i natpisa uz magistralne ceste po privatnoj inicijativi.
Direktor Cesta FBiH Ljubo Pravdić za RTV HB je kazao da nije dozvoljeno da se na cestovnim objektima, potpornim zidovima, tunelima i slično postavljaju bilo kakvi napisi.
“Postupili smo po službenoj dužnosti na upit jednog portala. Obavijestili smo ih da za navedeni grafit nije podnesen zahtjev, da nije izdata dozvola i da nije moguće da se ona izda. Također smo uputili zahtjev da se objekt vrati u prvobitno stanje”, rekao je Pravdić.
Dodao je kako takvih slučajeva ima širom Federacije BiH, budući da magistralna cestovna mreža broji oko 2.500 kilometara i veliki broj objekata.
“Ima različitih natpisa, nekome smeta jedno, nekome drugo. U zemlji poput Bosne i Hercegovine gdje je sve politički osjetljivo, to predstavlja izazov. Mi ispunjavamo svoju obavezu sukladno pravilnicima, ali daljnje mjere ovise o onima koji su grafite i postavili”, zaključio je Pravdić.
Naredba o uklanjanju grafita izazvala je i političke reakcije, a najglasniji je bio federalni zastupnik HSS-a Mario Karamatić, koji je se oglasio na svom Facebook profilu:
“Ništa čudno što je direktor, inače član HDZ-a BiH, ‘naredio’ da se ukloni grafit o Herceg-Bosni. I Herceg-Bosnu je ‘uklonio’ HDZ, tako da je bitan kontinuitet. Što kažu, bolje da propadne selo nego običaj.”
Mediji u Hercegovini podsjećaju da ovo nije prvi put da se proba ukloniti isti grafit. Ljubo Pravdić je bio na čelu JP Ceste FBiH i 2016. godine kada je grafit također trebao biti uklonjen, no nije.
Podsjetimo da je 2017. godine Haški sud pravomoćno presudio čelnike tzv. Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora.
Agius je podsjetio na prvostepenu presudu i naglasio da je ustanovljeno da su čelnici tzv. Herceg-Bosne kreirali cijeli sistem deportacije muslimanskog stanovništva s područja Herceg-Bosne, što podrazumijeva ubistva, zlostavljanje, zatočenje, mučenje i ostalo.
Kazao je da su se zločini odigrali između 1992. i 1994. u osam općina i logorima, u dijelu BiH koji je proglašen kao dio Hrvatske zajednice i kasnije Republike Herceg-Bosne, rekao je Agius.
Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju je, u okviru žalbene presude utvrdilo da je postojao međunarodni oružani sukob u BiH i stanje okupacije, a potvrdilo je i postojanje hrvatskog udruženog zločinačkog pothvata s ciljem etničkog čišćenja dijelova BiH.
Krivim su proglašeni Jadranko Prlić (25 godina zatvora), Bruno Stojić (20 godina zatvora), Slobodan Praljak (20 godina zatvora), Milivoje Petković (20 godina zatvora), Valentin Ćorić (16 godina zatvora) i Berislav Pušić (10 godina zatvora).
