Stolac se posljednjih godina promoviše kao jedan od ključnih centara za solarne investicije u Bosni i Hercegovini. No, iza grandioznih najava o obnovljivoj energiji, krije se niz pravnih i institucionalnih upitnika, koji bi kanton i državu mogli skupo koštati.
Na današnjoj 16. redovnoj sjednici Skupštine HNK, zastupnica Vesna Šunjić (HRS) otvorila je pitanje zakonitosti prostornog i imovinskopravnog temelja na kojem se temelje brojni projekti solarnih elektrana u Stocu.
U nizu jasno formulisanih pitanja prema predsjednici Vladi HNK, Mariji Buhač i kantonalnom pravobranitelju Vladi Bevandi, Šunjić je ukazala na moguće nezakonitosti koje uključuju: izdavanje koncesija bez saglasnosti viših instanci, korištenje državnog zemljišta, neusklađenost prostornog plana i ignorisanje nadležnih institucija.
Je li prostorni plan Stoca zakonit?
Središnje pitanje tiče se statusa prostornog plana Grada Stoca za period 2013. – 2023., koji je izmijenjen 2021. godine. Šunjić traži pojašnjenje: je li takav plan još uvijek važeći, je li usklađen s prostornim planom HNK-a, te je li Ministarstvo prostornog uređenja dalo obaveznu saglasnost?
Naime, važeći prostorni plan HNK-a ne prepoznaje solarne elektrane niti nove gospodarske zone na području Stoca, što automatski otvara pitanje pravne osnovanosti lokalnog plana koji takve zone predviđa. Bez saglasnosti kantonalnog ministarstva, svaki lokalni planski dokument gubi pravnu snagu.
Solarne elektrane na državnoj zemlji – mimo zakona?
Drugo, još ozbiljnije pitanje tiče se raspolaganja državnim zemljištem. Kako navodi Šunjić, u više slučajeva zemljište koje je formalno evidentirano kao državna imovina – uključujući ono koje se nalazi na službenoj listi OHR-a – preneseno je na Općinu Stolac i potom ustupljeno ili prodano investitorima za izgradnju solarnih elektrana.
Takve radnje, prema Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, predstavljaju izravno kršenje zakona, jer lokalne vlasti nemaju ovlasti da samostalno raspolažu državnom imovinom bez odluke s državnog nivoa.
Gdje je pravobranilaštvo?
Zastupnica Šunjić postavlja i pitanje odgovornosti kantonalnog pravobranitelja: je li ova institucija reagovala na očite nepravilnosti? Ako nije, postavlja se pitanje propusta u radu ili mogućih političkih pritisaka.
Viadukt kao upozorenje?
Posebno upozoravajuća je završna opaska iz izlaganja zastupnice: “Ako ovo dođe na naplatu, Viadukt će biti mala maca.” Podsjetimo, arbitražni spor Viadukt d.o.o. protiv BiH rezultirao je višemilionskim troškovima za državu. Ukoliko investitori solarnih projekata čiji su ugovori potpisani na nezakonito stečenom zemljištu budu tražili naknade zbog obustave gradnje, posljedice bi mogle biti drastične.
Planovi mimo planova?
Dodatnu sumnju izazivaju navodi da se na pojedinim lokacijama već planiraju trafostanice i priključci za solarne elektrane koje nisu predviđene niti jednim službenim dokumentom, nego isključivo planovima samih investitora i, kako kaže Šunjić, “njihovih poslušnika”.
Šta dalje?
Ostaje za vidjeti hoće li Vlada HNK i nadležne institucije odgovoriti na traženu “detaljnu analizu cijelog procesa”, kako bi se spriječile daljnje štete po javni interes i prirodno okruženje. Za sada, ostaje gorak utisak da je obnovljiva energija – umjesto da bude javno dobro – postala još jedan instrument za tiho izvlačenje profita iz državne imovine, na račun budućih generacija.
(Hercegovina.info/ GlasStoca.ba)
