Sindikati prosvjete u HNK-u oglasili su saopštenjem za javnost nakon još jednog “sijela” u Vladi i istupa njezinih dužnosnika u medijima.
Saopštenje prenosimo u cijelosti:
“Prisiljeni smo po ko zna koji put putem medija pojašnjavati što se to događalo na pregovorima i dešifrirati iznesene obmane.
Prvo: Tvrdnja: „Vlada je jedino njima predvidjela povećanje koeficijenata za 8%“ nije istina. Već ranije je objavljeno da su državni namještenici dobili isto povećanje i čak to stoji i u ovom tekstu, ali je ipak tekst naslovljen sa „Vlada HNK-a prosvjetarima ponudila značajno više nego ostalim budžetskim korisnicima“.
Drugo: „Ponuđeno je dodatnih 5% tokom 2026. godine.“ O ovom nije bilo riječi na sastanku, i kada je objavljeno ponovo se stvorila situacija u kojoj se sindikat želi prikazati kao da nešto želimo prikriti ili prikazati drugačijim.
Treće: „Čelnici sindikata su i ovaj put iznijeli neistine o navodnim pokušajima zabrane štrajka.“ što je u medijima potvrdio glasnogovornik Vlade. Kako drugačije tumačiti član aneksa na Kolektivni ugovor u kojem stoji: “Za vrijeme važenja ovog Kolektivnog ugovora i njegove primjene, radnici, odnosno Sindikat neće štrajkovati radi pitanja koja su uređena i koja se provode ovim Kolektivnim ugovorom“. Predviđeno je i da se tokom štrajka, ako do njega dođe, izvodi nastava u trajanju od 30 minuta sat. Ako ovo nije zabrana štrajka što onda jest. Vi slobodno štrajkujte, ali radite. Treba istaknuti i to da niti u jednom kolektivnom ugovoru za obrazovanje u Bosni i Hercegovini ne postoji ovakvo ograničavanje, kao ni u zemljama regije, osim u Vučićevoj Srbiji.
Govori se da je nedavni štrajk bio „potpuno nezakonit i da to povlači pitanje eventualne kaznene odgovornosti“.
Što se tiče presude, valja reći kako je premijerka na sastanku rekla kako vjeruje u naše pravosuđe.
Napomenimo da je BiH prema izvještaju Transparency inernationala najkorumpiranija država u Europi, te zadnju poziciju dijeli s Bjelorusijom. Premijerka je vjerojatno jedina koja u ovakvoj BiH vjeruje u nezavisnost sudstva.
Istina je da je Kantonalni sud donio presudu da je štrajk bio nezakonit, ali je istina i to da je ta lakrdija od presude donesena zbog toga što u najavi štrajka MUP-u HNK-a nisu napisane adrese škola, iako su one javne ustanove i vrlo dobro se znaju njihove adrese. U presudi stoji „iako postoje registri osnovnih i srednjih škola na prostoru HNK-a to ne znači da su lokacije svih škola dobro poznate“. Drugi razlog je neformiranje Mirovnog vijeća što je u više navrata traženo od nadležnog Ministarstva koje na mnogobrojne dopise i urgencije nije reagiralo.
Često se prethodnih mjeseci moglo čuti kako se važeći Kolektivni ugovor poštuje u potpunosti što također nije tačno, jer topli obrok često nije isplaćivan kako je propisano, a sistematski pregled nije obavljen 15 godina.
U aneksu KU predložene su još neke izmjene, a niti jedna nije u korist uposlenih. U nekim članovima je izbačen dio „uz obavezno učestvovanje i dogovor sa predstavnicima Sindikata“ što omogućava izradu i objavljivanje dokumenata koji se tiču statusa zaposlenih na koje ne bismo mogli uticati.
I ono što je najbitnije istaknuti je ono što stalno ponavljamo na sastancima s Vladom, a to je da se odluke u sindikatu obrazovanja donose demokratski pojedinačnim izjašnjavanjem svih članova. Ipak se često događa da se nama pripisuje da smo mi odgovorni za neprihvatanje ponuda. Naše članstvo je brojno, obrazovano i nerealno je tvrditi da su to ljudi koje neko može nagovoriti na nešto. I ovaj put su se članovi sva četiri sindikata izjasnili i uvjerljivom većinom odbili posljednju ponudu. Treba istaknuti i to da bismo na povećanje plata pristali, ali da se to ne uslovljava potpisivanjem aneksa na Kolektivni ugovor, nego da se o tome nastave pregovori jer naši kolektivni ugovori su važeći.
Tekst završava kako „sindikati ovo predstavljaju kao ultimatum, što ne odgovara istini i kako sindikalno rukovodstvo ponudu treba prepoznati kao najbolje moguće rješenje i omogućiti uposlenim u obrazovanju da dobiju uvećane plate za februar“. Ako tvrdnja da je ovo ultimatum ne odgovara istini, onda predlažemo Vladi HNK-a da usvoji budžet s planiranim povećanjem plata uposlenima u školama kako oni ne bi bili diskriminisani u odnosu na ostale korisnike budžeta, a da o izmjenama i dopunama kolektivnih ugovora nastavimo pregovore u idućem periodu”, zaključuje se saopštenje koje potpisuju Sindikat učitelja HNK, Goran Miličević, predsjednik Sindikat srednjih škola HNK, Josip Milić, predsjednik SSVOONKBIH, KANTONALNI ODBOR HNK Edina Čomić, predsjednik, SSOOIOFBIH KANTONALNI ODBOR HNK-a, Edin Sarajlić, predsjednik.
Istina.media
