Glas Stoca
  • Početna
  • Vijesti
  • Politika
  • Kolumne
  • Kultura
  • Sport
  • Turizam
  • Privreda
  • Stolac
    • Historija
    • Iz stolačke sehare
    • Poznati Stočani
    • Multimedia (Galerija – Video&Foto)
    • Stočani u svijetu
  • Sjećanja (In Memoriam)
  • Humanitarne akcije
  • Kontakt
    • Dojavi vijest
No Result
View All Result
  • Početna
  • Vijesti
  • Politika
  • Kolumne
  • Kultura
  • Sport
  • Turizam
  • Privreda
  • Stolac
    • Historija
    • Iz stolačke sehare
    • Poznati Stočani
    • Multimedia (Galerija – Video&Foto)
    • Stočani u svijetu
  • Sjećanja (In Memoriam)
  • Humanitarne akcije
  • Kontakt
    • Dojavi vijest
No Result
View All Result
Glas Stoca
No Result
View All Result
Home Zanimljivosti

Žene u nauci i tehnologiji

by Glas Stoca
14/03/2021
in Zanimljivosti
Žene u nauci i tehnologiji
Podijeli na FacebookPodijeli na Twitter
U nekoliko posljednjih godina na svjetlo dana je izašlo mnogo toga o ulozi Hedy Lamarr u razvoju bežične telefonije. Do prije samo desetak godina, ona je bila poznata jedino kao glumica u filmovima iz zlatne, glamurozne ere Holivuda te po prvom integralnom aktu u istoriji filmske umjetnosti. Glumila je u preko 30 filmova, a u nekima je tumačila naslovnu ulogu zajedno sa imenima kao što su Clark Gable, Jimmy Stewart i Spencer Tracy.
Novi dokumentarac o Hedy Lamarr otkriva veliku znanstvenu karijeru slavne glumice | Telegram.hrPoznata je i po izjavi: “Svaka djevojka može biti glamurozna. Sve što treba jeste da sjedi mirno i izgleda glupo.”
Fantastičan nivo autoironije!
Rođena je 9. novembra 1914. kao Hedwig Eva Maria Kiesler u jevrejskoj porodici, u Beču. Otac joj je bio bankar, a majka pijanistkinja. Još kao djevočica, htjela je biti glumica i to je i uspjela. No, potom se udala za vrlo konzervativnog milionera Fritza Mandla, zbog kojeg se konvertovala u katolicizam, a koji joj glumu nije dozvoljavao. Tada odlazi u Pariz, pa u London. Tamo sreće Louisa B. Mayera, koji je u ono vrijeme bio značajan filmski producent i koji će joj kasnije dati ugovor s MGM i – novo ime. Inače, udavala se šest puta.

Daleko od holivudskog glamura, Hedy je vodila tajnu radionicu u kojoj je smišljala patente. Kao osoba koja se otvoreno protivila fašizmu i pojavi nacističke Njemačke i Hitlera, na početku Drugog svjetskog rata je željela dati svoj doprinos borbi. U toku Drugog svjetskog rata, američko Nacionalno vijeće pronalazača je raspisalo konkurs za ideje građana. Hedy je tada identificirala problem koji bi mogla popraviti: torpeda američke mornarice su primala jedan signal za navođenje, ali taj signal je bilo moguće ometati, zbog čega bi torpeda silazila s kursa.

Ideju za ovo Hedy je dobila jer je željela spasiti majku, koja se nalazila u Beču i omogućiti joj nesmetan prolazak brodom do Amerike, tako što bi se povećala preciznost američkih torpeda, odnosno, onemogućilo ometanje signala na kojem torpeda rade.

Zajedno s kompozitorom Georgom Antheilom, dolazi do zaključka da je moguće mijenjati frekvenciju radiosignala na istom principu kao što pijanista mijenja ton koji klavir proizvodi. Ovakav signal, koji mijenja frekvenciju bi bilo nemoguće ometati. Njih dvoje su razvili i potom 1942. patentirali “Sistem tajne komunikacije” – frequency-hopping spread spectrum (FHSS). Mornarica je odbila ovaj pronalazak, ponajviše zato što tada nije bilo mogućnosti da se primijeni.
Hedy Lamarr – zanosna filmska ljepotica kojoj dugujemo tehnologiju mobilne telefonijeZa emitiranje radiosignala korišteno je više radijskih frekvencija koje su na prividno nasumičan način mijenjale frekvencije u intervalima od dvije sekunde. Onome ko sluša, to bi zvučalo samo kao buka. Ali signal bi bio jasan ako i pošiljalac i primalac “skakuću” (“hopping”) s frekvencije u isto vrijeme.

Međutim, ovaj sistem će naknadno biti ponovo otkriven 50-ih, i korišten u vojne svrhe  i to u jeku američko-kubanske krize, a tehnologija se danas koristi za Bluetooth, GPS i Wi-Fi. Nekoliko pronalazača su nezavisno otkrili principe FHSS.
Iako je u trenutku kada se počeo koristiti, patent za FHSS istekao, Hedy je primila mnogo nagrada za života i čak ušla u Kuću slavnih pronalazača 2014. godine, 14 godina nakon smrti.
Umrla je 19. januara 2000. Datum njenog rođenja, 9. novembar, danas se obilježava kao Dan izumitelja.
Izvor: Quantum of Science
Next Post
Kakve su šanse da se zarazite koronavirusom na otvorenom?

Kakve su šanse da se zarazite koronavirusom na otvorenom?

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

NAJNOVIJE

Zmajevi odradili drugi trening, Barbarez čeka dolazak i ostalih reprezentativaca

Zmajevi će najviše putovati od svih selekcija u grupnoj fazi Mundijala, preći će preko 5.000 km

30/05/2026
Velež i Zrinjski igraju mostarski derbi

Velež i Zrinjski igraju mostarski derbi

26/05/2026
U srijedu prvi dan Kurban-bajram: Evo kada se klanja bajram-namaz

U srijedu prvi dan Kurban-bajram: Evo kada se klanja bajram-namaz

25/05/2026
Razaranje Gaze: Izraelska bombardovanja su od četvrti Al‑Shabura napravila gomilu ruševina

Razaranje Gaze: Izraelska bombardovanja su od četvrti Al‑Shabura napravila gomilu ruševina

25/05/2026
Glas Stoca

Glas Stoca. Nezavisni portal građana općine Stolac.

Kategorije

  • Historija
  • Humanitarne akcije
  • Iz stolačke sehare
  • Kolumne
  • Kultura
  • Najave
  • Politika
  • Poznati Stočani
  • Sjećanja (In Memoriam)
  • Sport
  • Stočani u svijetu
  • Stolac
  • Turizam
  • Vijesti
  • Zanimljivosti

Društvene mreže

No Result
View All Result
  • Početna
  • Vijesti
  • Politika
  • Kolumne
  • Kultura
  • Sport
  • Turizam
  • Privreda
  • Stolac
    • Historija
    • Iz stolačke sehare
    • Poznati Stočani
    • Multimedia (Galerija – Video&Foto)
    • Stočani u svijetu
  • Sjećanja (In Memoriam)
  • Humanitarne akcije
  • Kontakt
    • Dojavi vijest

© 2021 Nezavisni portal građana opštine Stolac. Glas Stoca.

X