Nekropola stećaka Radimlja u Stocu spada u najvrijednije spomenike srednjovjekovnog perioda Bosne i Hercegovine. Nalazi se u Vidovu polju, tri kilometra zapadno od Stoca, na putu Čapljina – Stolac.
Po brojnosti primjeraka, raznovrsnosti i zastupljenosti svih osnovnih oblika, relativno visokoj umjetničkoj kvaliteti izrade, bogatstvu plastičnih dekoracija, reljefnih predstava i natpisa koji spominju poznate historijske osobe, kao i svom neobičnom smještaju i dostupnosti o svojim likovnim odlikama jedna je od najvrijednijih i najznačajnijih nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini.
ZAŠTITNI ZNAK
Kada idete prema Stocu, s desne strane saobraćajnice vidjet ćete polje bijelih pravilnih oblika. Dočekat će vas radnici Javne ustanove Radimlja Stolac koji će vam i objasniti historijsku važnost nekropole. Stećci su univerzalni fenomen usko vezan za srednjovjekovnu Bosnu i Hercegovinu, a za Radimlju možemo reći da je najpoznatija nekropola stećaka u svijetu.
Važnost same nekropole se očituje u brojnosti primjeraka, u kvaliteti izrade i načinu rada klesara koji su klesali motive na stećcima, ali i u raznovrsnosti primjeraka koji se mogu vidjeti. Radimlja ima 133 stećka, a podijeljeni su u dva dijela. Donji dio ima 122 primjerka, a u gornjem dijelu je 11 stećaka.
Radimlja je jedini pravi turistički lokalitet u Stocu, a svake godine nekropolu stećaka posjeti veliki broj stranih i domaćih turista. Zaštitni znak ove nekropole je muška figura s uzdignutom rukom i relativno velikom šakom i prstima. Ova nekropola datira od kraja 14. vijeka kada su isklesana tri velika stećka u obliku sanduka. Većina stećaka datira iz 15. i 16. vijeka o čemu najpouzdanije svjedoči natpis na jednom od njih:
„Pod stećkom leži Radoje, brat vojvode Petra, obojica sinovi vojvode Stipana“.
Prema ovom stećku nekropola se može vezati za period kad je u Batnogama (danas obližnje selo Ošanjići) živjela familija Hrabrena-Miloradovića. Također, pred crkvom u Ošanjiću zapisana su imena vojvoda Stipana i Petra Miloradovića, što nekropolu usko vežu za ovu familiju, koja je prema historijskim podacima i natpisu na ulazu u crkvu živjela ovdje u 15. vijeku.
Posljednji stećci iz 16. vijeka su raskošno ukrašeni, a natpisi na njima bez sumnje upućuju kako se radi o pravoslavnoj feudalnoj familiji Miloradović-Stjepanović.
NEMJERLJIVO BOGATSVO
Na području Stoca je otkriveno više od 1.950 stećaka, što uz četiri gradske džamije, katoličku crkvu, pravoslavnu crkvu, spomenike orijentalne arhitekture i druge znamenitosti predstavlja nemjerljivo bogatstvo.
Iz perioda Austro-Ugarske u Stocu je ostao kompletan gradski vodovod koji se i danas koristi, postoje i primjerci zgrada iz perioda secesije. I urbani, stari dio Stoca, čaršijski dio oko džamije sultana Selima, nekropola stećaka u Boljunima i mnoge druge znamenitosti samo su dio onoga po čemu je ovaj hercegovački grad poznat. U posjetu i obilazak nekropole dolaze i najmlađi u sklopu školskih izleta.
