Pomicanjem kazaljki sata za jedan sat unatrag, s 3 na 2 sata, sinoć je završeno ljetno i počelo je zimsko računanje vremena.

Prelasci s ljetnog na zimsko računanje vremena, koje u svijetu koristi više od 100 zemalja i ovisi o njihovom geografskom položaju, u Europskoj uniji već su duže predmet rasprava, no odluka o jedinstvenom računanju vremena nije donesena.

Evropski parlament podržao je u martu 2019. godine prijedlog Direktive kojom se od 2021. na razini EU ukida polugodišnje pomicanje sata, a zemljama članicama prepušta se odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena.

No, sve je zapelo na Vijeću EU pa se nastavilo s pomicanjem kazaljki.

Dok nekima ne smeta zimsko računanje vremena, više je onih koji zagovaraju ljetno računanje te navode poboljšanja koja ono ima za mentalno i tjelesno zdravlje te dobrobit.

Royal Society for the Prevention of Accidents (RoSPA) pozvao je na ukidanje zimskog računanja vremena tvrdeći da pomicanje sata unatrag povećava rizik od saobraćajnih nesreća zbog vožnje u mračnijim zimskim mjesecima.

Dobar san tokom zimskih mjeseci ključan je za zaštitu od prehlade i gripe. Istraživanja pokazuju da čak i mala redukcija sna može utjecati na imunološki sustav.

Danska studija iz 2017. godine, koja je obuhvatila više od 185.000 ljudi tokom 15 godina, otkrila je da je prijelaz s ljetnog na zimsko računanje vremena povezan s porastom depresivnih epizoda od 11 posto.

Neki ljudi također doživljavaju sezonski afektivni poremećaj kao posljedicu kraćih dana. Simptomi ovog poremećaja uključuju trajno loše raspoloženje, gubitak zadovoljstva ili interesa za normalne svakodnevne aktivnosti, razdražljivost, osjećaj očaja ili krivnje i spavanje duže od uobičajenog.

(Klix.ba)